Dva stupa

26. svibnja 1862. don Bosco obeća dječacima da će im ispričati nešto dobro na prezadnji, ili zadnji dan ovog mjeseca. Tako je i učinio. Za 'laku noć' 30. svibnja, ispriča im ovu parabolu ili alegoriju.

Prije par noći usnuo sam ovaj san. Istina, snovi nisu ništa do li snovi, ali ipak ću vam ga ispričati na vašu duhovnu korist. Baš kao što sam spreman reći vam sve svoje grijehe – radije bi da mi na glavu padne strop, nego da vas krivo uputim. Zamislite da sa mnom stojite na obali, ili još bolje, na izdignutoj litici, a oko nje nigdje kopna na vidiku. Golemo morsko prostranstvo puno zastrašujućim brojem lađa poredanih u borbeni niz, na pramcima im tvrdo zašiljeno koplje za probijanje, sposobno probiti svaku obranu. Sve su naoružane do zuba, topovima, zapaljivim bombama, vatrenim oružjem svake vrste - čak i knjigama. Sve su usmjerene prema jednom veličanstvenom brodu, moćnijem nego one sve. Dok su mu prilazile, lađe su nastojale probiti ga, zapaliti, te bilo kako oštetiti.

Ova dostojanstveno plovilo su štitile lađe u pratnji. Vjetar i valovi su pomagali neprijatelju. Usred ovog beskrajnog mora, bijahu dva čvrsta stupa. Bijahu nedaleko jedan drugoga. Prvi je sezao u nebesa, a na njemu kip Bezgrješene Djevice. Na podnožju tog stupa je natpis: Pomoćnica Kršćana. Drugi stup je viši i robusniji od prvoga, a na njemu se nalazi Hostija proporcionalne veličine. Na podnožju stupa piše: Spasenje vjernika. 

Veličanstvenim brodom zapovijeda - Rimski vrhovni svećenik (pontif) – videć i neprijateljevu srdžbu, te moguću tužnu sudbu svojih pratećih brodova, sazva svoje kapetane na sastanak. Međutim, dok su oni diskutirali o svojoj strategiji, nasta jaka oluja,pa su se morali vratiti na svoje lađe.

Kad je oluja jenjala, Papa opet sazva svoje kapetane, dok je njegov brod nastavio svojim kursom. Ali, oluja opet pojača. Stojeći za kormilom, Papa je napeo sve svoje mišiće ne bi li brod doveo između dva stupa, sa čijih su oboda visjele brojna sidra i jake kuke na lancima,kao sidrišta za lađe.

Cijela je neprijateljska flota nastojala prepriječiti Papi put, te potopiti brod, pa koliko koštalo da koštalo. Bombardirali su ga svime i svačim što su imali: knjigama i pamfletima, zapaljivim bombama, vatrenim oružjem, topovima. Bitka je čak postala još žešćom. Ojačani pramčani kljunovi probijali su brod, opet i opet, ali sve je uzaludno, kao neoštećen i nustrašiv, on je plovio svojim kursom. Ponekad bi ga zastrašujuće proboli i napravili rupu u trupu broda, ali bi odmah sa dva stupa zapuhao povjetarac i zabrtvio rupu.

U međuvremenu, neprijateljski se topovi i puške rasprsnuše, a kljunovi se rascijepaše, lađe probiše i potonuše na dno mora. U zaslijepljujućem bijesu, neprijatelj započe borbu prsa o prsa, proklinjući i izgovarajući svakakve gadosti. Iznenada Papa pade ozbiljno ranjen. Odmah su mu pomogli brzo ustati, ali ga opet pogodiše i on pade mrtav nauznak. Neprijatelji slavodobitno kliknuše, a njihovim lađama prostruja radost. Ali,čim je Papa izdahnuo, drugi zauze njegovo mjesto. Izabrali su kapetani pratećih lađa tako brzo, da je vijest o Papinoj smrti koincidirala s viješću o njegovu nasljedniku. Neprijatelj izgubi samopouzdanje. 

Probijajući se kroz neprijateljski otpor, novi Papa doveze sigurno brod između dva stupa i usidri ga za njih, prvo za stup na kojem bijaše Hostija, a zatim za stup na kojem bijaše Djevica.Tad se poče nešto izvanredno događati. Neprijateljski brodovi u panici i u neredu, sudaraše se međusobno, tako potapajući jedan drugoga. 

Neki porateći brodovi koji su se dostojanstveno borili uz Papin brod, prvi su se privezali uz dva stupa. Mnogi drugi, koji su se bojali i držali su se postrani dok se bitka odvijala, stajaše mirno, čekajući dok neprijateljske lađe potpuno ne potonuše u valovlju. Tada, i one krenuše prema dva stupa, privezaše se na kuke s lancima, te sigurno i mirno jedriše pokraj veličanstvenog broda. Tad na moru nastade velika bonaca. 

'I, što misliš o ovome?', upita don Bosco oca Rua. On odgovori: 'Mislim da glavni brod predstavlja Crkvu, koju vodi Papa. Brodovlje predstavlja čovječanstvo. More je slika svijeta. Pranja glavnom brodu su lojalne crkve Katoličkoj Crkvi. Napadači su njeni neprijatelji, koji svakim oružjem nastoje uništiti je. Dva stupa, rekao bih, simboliziraju pobožnost prema Mariji i Presvetom Oltarskom Sakramentu. 

'Otac Rua nije spomenuo Papu koji je pao mrtav u borbi. Ni don Bosco nije ništa o tom rekao, nego je jednostavno dodao: 'Vrlo dobro, oče, osim jednoga: neprijateljski brodovi simboliziraju progonstva. Crkvu čekaju vrlo ozbiljna progonstva. Ono što smo mi do sad pretrpjeli, je gotovo ništa u usporedbi s progonstvima koja slijede. Neprijatelji Crkve simboliziraju lađe koje nastoje, po svaku cijenu, potopiti admiralski brod - Crkvu. U tako strašnom času, samo nas dvije stvari mogu spasiti – pobožnost prema Mariji i česta Pričest. Učinimo sve što možemo da koristimo ova dva spasonosna sredstva, te naučimo i druge da to čine. Laku noć.

Don Bosco - Snovi i Vizije

Izvor

PDF KNJIGE Ane Katarine Emmerich

Na internetu sam našao 4 (dijela) knjige od blažene Ane Katarine Emmerich prevedene na hrvatski, pa ako nekoga zanimaju zapisana viđenja ove blaženice, neka slobodno preuzme i čita knjige u pdf formatu:

1.) Ponizni život i gorka Muka našeg Gospodina Isusa Krista i Njegove blažene Majke (Od Stvaranja do početka Isusova javna djelovanja) - knjigu možete pogledati i preuzeti OVDJE

2.) Ponizni život i gorka Muka našeg Gospodina Isusa Krista i Njegove blažene Majke (Isusovo javno djelovanje) - knjigu možete pogledati i preuzeti OVDJE

3.) Ponizni život i gorka Muka našeg Gospodina Isusa Krista i Njegove blažene Majke (Isusovo javno djelovanje - od druge Pashe do povratka s Cipra) - knjigu možete pogledati i preuzeti OVDJE

4.) Gorka Muka Gospodina našega Isusa Krista - knjigu možete pogledati i preuzeti OVDJE

Nadam se da će biti na duhovnu korist duša.

Samo jedna važna napomena, katoličko je učenje da niti jedna privatna objava ne obavezuje katolika na vjerovanje, tako da je privatne objave uvijek dobro uzeti sa dozom opreza, barem dok se Katolička crkva ne očituje oko tog pitanja.

Bez obzira na privatne objave, uvijek je dobro i korisno bolje upoznati svoju vjeru preko katekizma Katoličke crkve.

O osmoj Božjoj zapovijedi - "Ne reci lažna svjedočanstva"

§ 5. O osmoj zapovijedi

■ 450. P. Što nam zabranjuje osma zapovijed - "Ne reci lažna svjedočanstva"?

O. Osma zapovijed: "ne reci lažna svjedočanstva" zabranjuje nam krivo svjedočiti na sudu, a osim toga zabranjuje ogovaranje, klevete, ulagivanje, krivu prosudbu, neopravdanu sumnju i svaku vrstu laži.

■ 451. P. Što je ogovaranje (ili brbljanje)?

O. Ogovaranje je grijeh koji se sastoji u tome, da se bez pravedna razloga otkivaju grijesi i mane drugih.

■ 452. P. Što je to kleveta?

O. Kleveta je grijeh, koji se sastoji u tome, da se drugima zlobno pripisuju grijesi i mane, koje on nema.

■ 453. P. Što je to ulagivanje?

O. Ulagivanje je grijeh koji se sastoji u tome da nekoga prevarimo time, što o njemu ili drugima lažno kažemo nešto dobro u namjeri da iz toga izvučemo kakvu korist.

■ 454. P. Što je to nepromišljena prosudba ili sumnja?

O. To je grijeh kad sumnjamo ili krivo prosuđujemo druge, a da za to nemamo pravedna razloga.

■ 455. P. Što je to laž?

O. Laž je grijeh kad tvrdimo da je istina ili laž, riječima i djelima, ono što ne vjerujemo da je tako.

■ 456. P. Koliko ima vrsta laži? 

O. Ima tri vrsti laži: šaljiva, uslužna i štetna.

■ 457. P. Što je šaljiva laž?

O. Šaljiva laž je ona kad se laže za šalu, bez ikakve štete za bilo koga.

■ 458. P. Što je to uslužna laž?

O. Uslužna laž je kriva tvrdnja zbog vlastite koristi ili koristi drugoga, ali bez štete za drugoga.

■ 459. P. Što je to štetna laž?

O. Štetna laž je kriva tvrdnja kojom se bližnjemu nanosi šteta.

■ 460. P. Je li ikad dopušteno lagati?

O. Nije dopušteno lagati ni za šalu, ni zbog vlastite ni zbog tuđe koristi s obzirom da je stvar po sebi opaka.

■ 461. P. Kakav je grijeh laž?

O. Ako je laž šaljiva ili uslužna, onda to nije smrtni grijeh, ali, ako je štetna, ona je smrtni grijeh ako je šteta, koju čini, velika.

■ 462. P. Moramo li uvijek reći sve što mislimo?

O. Ne moramo, osobito ako onaj koji nas pita, nema pravo znati ono što traži.

■ 463. P. Ako je tko sagriješio protiv osme zapovijedi, je li mu dovoljno da se ispovjedi?

O. Ako je tko sagriješio protiv osme zapovijedi, nije mu dovoljno ispovjediti se, nego mora popraviti što je drugoga oklevetao i nadoknaditi na najbolji mogući način štete koje je prouzročio.

■ 464. P. Što nam naređuje osma zapovijed?

O. Osma zapovijed nam naređuje u pravo vrijeme i na pravom mjestu govoriti istinu i tumačiti s dobre strane, koliko god možemo, djelo našega bližnjega.

Iz Velikog katekizma sv. Pija X.

SVETOGRĐE U SRCU VATIKANA Luterani (čitaj heretici - neprijatelji Božji) primili svetu Pričest!

Kako nam javljaju mediji (1,2...) katolički svećenici su podijelili svetu Pričest krivovjernicima luteranima (hereticima - neprijateljima Božjim) u bazilici svetog Petra.
Takav čin se u Katoličkoj crkvi naziva svetogrđem.

Što reći na ovaj sramotni i sablažnjiv čin svećenika koji tako otvoreno rade svetogrđe?!
Što reći o svećenicima koji tako otvoreno "gaze" po Svetinji nad svetinjama?!

■ 224. P. Tko su oni koji ne pripadaju općinstvu svetih?

O. Općinstvu svetih ne pripadaju u drugom životu oni koji su osuđeni, a u ovom životu oni koji su izvan prave Crkve.

■ 225. P. Tko su oni koji su izvan prave Crkve?

O. Izvan prave Crkve su: nevjernici, židovi, krivovjernici, odmetnici, raskolnici i izopćenici.

...

■ 228. P. Tko su krivovjernici?

O. Krivovjernici su oni krštenici, koji tvrdoglavo odbijaju vjerovati neke istine koje je Bog objavio i koje Katolička Crkva naređuje vjerovati. To su npr. arijevci, nestorijevci i razne protestantske sljedbe.

...

■ 350. P. Zašto se kaže na početku: "Ja sam Gospodin Bog tvoj"?

O. Na početku zapovijedi kaže se Ja sam Gospodin Bog tvoj zato da bismo znali da Bog kao naš Stvoritelj i Gospodin može zapovijedati ono što želi, a mi da ga moramo slušati.
■ 351. P. Što nam Bog zapovijeda riječima prve zapovijedi - "Nemaj drugih bogova uz mene"?
O. Riječima prve zapovijedi nemaj drugih bogova uz mene Bog nam zapovijeda da samo njega priznajemo, štujemo i ljubimo i samo njemu služimo kao našem vrhovnom Gospodinu.
...

■ 357. P. Što nam zabranjuje prva zapovijed?
O. Prva zapovijed nam zabranjuje idolopoklonstvo, praznovjerje, svetogrđe, krivovjerje i svaki drugi grijeh protiv vjere.
...

■ 362. P. Što je to svetogrđe?
O. Svetogrđe je oskvrnuće mjesta, osobe ili stvari posvećene Bogu i namijenjene za njegovo štovanje.
■ 363. P. Što je to krivovjerje?
O. Krivovjerje je zabluda krivnjom razuma kojom se uporno poriče vjerska istina.
■ 364. P. Koje druge stvari zabranjuje prva zapovijed?
O. Prva zapovijed nam zabranjuje također bilo kakav odnos s đavlom i pristupanje protukršćanskim sljedbama.
■ 365. P. Bi li onaj koji bi pristupio đavlu, ili bi ga zazvao, počinio težak grijeh?
O. Onaj koji bi pristupio đavlu ili bi ga zazvao počinio bi teški grijeh, jer je đavao najopakiji neprijatelj Boga i čovjeka.
...

■ 544. P. Kakav grijeh čine oni koji primaju sakramente živih, a znaju da nisu u stanju Božje milosti?
O. Tko primi jedan od sakramenata živih, a zna da nije u milosti Božjoj, čini teško svetogrđe.
...

■ 632. P. Prima li Isusa Krista tko se pričesti u smrtnom grijehu?
O. Ako se tko pričesti u smrtnom grijehu, on prima Isusa Krista, ali ne i njegovu milost, dapače, počinio bi svetogrđe i zaslužio bi prokletstvo.

Iz Velikog katekizma sv. Pija X. 

Cor Jesu sacratissimum, miserere nobis!

Popis tradicionalnih latinskih misa u svijetu

Nadbiskup Marcel Lefebvre služi tradicionalnu latinsku misu

Raspored tradicionalnih latinskih Misa Svećeničkog bratstva sv. Pija X., po zemljama u kojima djeluju, možete pronaći na ovoj stranici:

https://fsspx.org/fr/trouver-un-lieu-de-messe

Popis tradicionalnih latinskih misa u srednjoj Europi možete pogledati OVDJE i OVDJE.

Popis tradicionalnih latinskih misa u Velikoj Britaniji možete pogledati OVDJE.

Također je dobro spomenuti da je nedavno zatvorena stranica WikkiMissa gdje se nalazio popis tradicionalnih latinskih misa u svijetu.

Bogu hvala da postoji stranica archive.org gdje se može vidjeti što je bilo objavljeno na toj stranici kroz određeno vrijeme.

Vjerujem da su termini tradicionalnih misa ostali uglavnom isti, tako da, ako je kome potrebno, popis tradicionalnih latinskih misa i ostale informacije možete pronaći OVDJE.

Važno je napomenuti da od tradicionalnih zajednica Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (FSSPX) ima najviše svećenika koji služe tradicionalnu latinsku misu, oko 600-tinjak, više nego sve zajedno Ecclesia Dei zajednice. Zatim po brojnosti svećenika slijede Bratstvo sv. Petra (oko 260 svećenika), Institut Krista Kralja Vrhovnog Svećenika (oko 80 svećenika), Institut Dobrog Pastira, itd...

AMDG!

MOLITVENA OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA Zajednička molitva sa hereticima?

Sveta Margareta Clitherow

I will not pray with you, nor shall you pray with me; neither will I say Amen to your prayers, nor shall you say it to mine.
Neću se moliti s vama niti ćete se vi moliti sa mnom; ja neću reći amen na vaše molitve niti ćete ga vi reći na moje.

(Sv. Margareta Clitherow prema ovom zanimljivom članku, u trenutku kada se protestantski duhovnik ponudio da moli s njom prije no što su je zgnječili na smrt, vidi više.)

Izvor

Kratki pregled nekoliko propisa kroz povijest Katoličke Crkve u vezi molitve s nekatolicima:

APOSTOLSKI KANONI:
"Neka bilo koji biskup, ili svećenik, ili đakon, koji se pridruži u molitvi krovjernicima, bude suspendiran, a ako im je dopustio da vrše službu kao svećenici, neka bude svrgnut" (Kanon 45)
"Neka bilo koji klerik ili laik koji uđe u sinagogu židova, ili u kuće sastanka krivovjernika, da se s njima zajedno moli, bude svrgnut i izopćen" (Kanon 65)

KONCIL U KARTAGI (257. godine):
"Nije dopušteno ni moliti ni pjevati psalme s krivovjernicima (hereticima), i tko god se moli s onima koji su izopćeni iz Crkve [communicatio in sacris], bilo klerik ili laik: neka bude izopćen (Kart. IV. 72,73)

KONCIL U LAODICEJI (363. god.):
"Nije dopušteno krivovjernicima da ulaze u kuću Božju dok ustraju u svom krivovjerju." (Kanon 6)
"Nitko se ne smije moliti zajedno s krivovjernicima i raskolnicima." (Kanon 33)

TREĆI CARIGRADSKI KONCIL (680. god.):
"Ako bilo koji klerik ili laik uđe u sinagogu židova ili u kuće sastanka krivovjernika da se s njima zajedno moli, neka bude svrgnut i izopćen. Ako se bilo koji biskup ili svećenik ili đakon pridruži u molitvi krivovjernicima, neka bude suspendiran."

Cor Jesu sacratissimum, miserere nobis!

Papinski consultor (savjetnik) Enzo Bianchi Fatimu naziva prijevarom: „To nije vjerodostojan Bog“ (2. dio)

Prvi dio možete pročitati ovdje.

Primjer Austrije i Križarske vojne zadovoljštine

Pater Petrus Pavlicek

Za Fatimu vrijedi što vrijedi za sve privatne objave koje je Crkva priznala. Ne mora se u njih vjerovati. Stoga ih je moguće i kritizirati. „no to bi se trebalo činiti s više utemeljenja i decentnije“ nego što to Bianchi čini.

„A ako govorimo o Fatimi i komunizmu, onda bi Bianchiju bilo dobro prisjetiti se Austrije u vremenu od 1945. do 1955. godine. Ratom je Sovjetski Savez svoj utjecaj proširio daleko na Zapad i zagospodario ogromnim dijelom Europe, najprije s Hitlerovim dopuštenjem, a potom s dopuštenjem zapadnih velesila. Na kraju je Crvena armija zaposjela Berlin i Beč. Sovjetski ministar vanjskih poslova Molotov koji je u ljeto 1939. godine potpisao Pakt o nenapadanju (Hitler-Staljin pakt) koji je Hitleru omogućio rat protiv Poljske, izjavio je i ponovio da se Sovjetski Savez neće odreći područja koje je osvojio. I za Austriju se stoga računalo da će komunisti, kao u Pragu i Budimpešti, državnim udarom doći na vlast. Čak i u zapadnim državnim kabinetima se s time računalo. Novi rat nitko nije želio voditi. Ali jedan franjevac se nije predao: pater Petrus Pavlicek. U ratnom zarobljeništvu prvi je put čuo za Fatimu. Za svoj sretan povratak iz rata uputio se na hodočašće zahvalnosti i u nutrini je čuo glas koji mu je rekao: 'Učinite što vam kažem i bit će mir'. Pavlicek je u tome vidio vezu s Gospinim ukazanjima u Fatimi i utemeljio je Križarsku vojnu svete Krunice i zadovoljštine radi mira u svijetu i za slobodu u Austriji.

Stotine tisuća Austrijanaca se priključilo i molili su dan i noć na ovu nakanu. Prolazile su godine, a molitelji nisu popuštali u svojoj revnosti. 1955. godine Austrijski savezni kancelar je iznenada pozvan u Kremlj gdje mu je priopćeno da će se Crvena armija povući iz Austrije. Zapadne državne vlade su bile iznenađene odlukom koja je došla tako neočekivano i poglavito stoga jer je bila bez primjera i nakon toga se ni u jednoj zemlji Istočnog bloka nije ponovila do njegovog pada 1989. godine. Potpisivanje državnog ugovora 15. svibnja 1955. dovelo je do uspostave neovisne i suverene Austrije. Političari, diplomati i vojni zapovjednici cijelog svijeta bili su začuđeni. Oni koji su godinama moleći vodili Križarsku vojnu svete Krunice i zadovoljštine nisu se pak čudili. Dan kada je Austrijski savezni kancelar objavio povlačenje Crvene armije bio je 13. svibnja, na obljetnicu prvog ukazanja u Fatimi. Povlačenje sovjetskih postrojbi koje su vrlo nerado napuštale tu lijepu i strateški važnu zemlju dovršeno je u listopadu iste godine, u onom mjesecu koji katolička Tradicija od bitke u Lepantu obilježava kao mjesec svete Krunice.“

Izvor: katholisches.info

Papinski consultor (savjetnik) Enzo Bianchi Fatimu naziva prijevarom: „To nije vjerodostojan Bog“ (1. dio)

Papa Franjo i Enzo Bianchi

(Rim) Za jednog od ljubitelja Crkve light Fatima je samo obična „prijevara“. Enzo Bianchi, „monah“ i „prior monaškog, međukonfesionalnog samostana“ u Boseu koji je u stvarnosti laik, drži ukazanja anđela i Blažene Djevice 1917. godine u Fatimi „prijevarom“, jer prema Bianchiju Bog „koji govori o progonjenim kršćanima, a zaboravlja šest milijuna uništenih židova u Njemačkoj, nije vjerodostojan Bog“. Kako god okrenemo Bianchijevu izjavu, samoprozvani prior dosljedno slijedi mainstream.

Bianchi, papinski Consultor (savjetnik)

Enza Bianchija je Benedikt XVI. držao na distanci, no tijekom pontifikata pape Franje Bianchijevi podupiratelji osjećaju vjetar u jedra „horizontalnom, antropocentričnom kršćanstvu“ (msgr. Antonio Livi). „Lažnomu proroku“ (msgr. Antonio Livi) nedavno je posvećen glavni članak izdanja tjednika Credere, službenog tjednika za Jubilejsku godinu skupa s fotografijom na naslovnici.

Papa Franjo je Bianchija u srpnju 2014. imenovao Consultorom (savjetnikom) papinskog vijeća za jedinstvo kršćana. Bianchi je „prorok demagoškog traženja mira, iluzornog sveopćeg prijateljstva i laizističke solidarnosti“, kaže msgr. Livi o prijatelju kardinala Carla Marije Martinija koji je spadao u Bianchijeve podupiratelje.

Bianchi se zalaže za nadilaženje papinstva i njegovo reduciranje na simbolični i reprezentativni primat. To mu ne smeta da vladajućeg papu obasipa ružama i da ga slavi kao „novog psalmista“ i „novog Bernarda iz Clairvauxa“.

Mariju pak Bianchi ne drži „prikladnim primjerom za promicanje žene u Crkvi“. Prema Bianchiju Krist „nije ništa rekao o homoseksualnosti, dakle i Crkva o tome treba šutjeti“. Obitelj je samo „jedna forma koju sebi društvo daje“, zbog čega je u svako vrijeme društvo može i promijeniti.

„Jedan Bog koji je 1917. godine govorio o progonu kršćana, a ne o progonu židova, nije vjerodostojan“

BLAŽENI IVAN MERZ - Loše posljedice preranog zaljubljivanja

Sveta obitelj - uzor svake obitelji

Cilj braka jest u prvome redu rađanje i odgoj djece (CIC, kanon

1013). Obitelj je najbolje odgajalište koje nam je dao sam Bog. Roditelji

su najbolji odgajatelji svoje djece jer oni svoju djecu najviše ljube. I kao što

vidimo da često propadaju imanja koja su državno dobro ili dobro kakve

organizacije, općine, zajednice, jer ljudi koji na njima rade znadu da korist

od njih nemaju oni, već drugi, tako u najviše slučajeva strani ljudi nikada

ne odgajaju tako tuđu djecu kao što bi odgajali svoju vlastitu. (Izuzimljemo

posebna zvanja koja imaju nadnaravna sredstva da zamijene roditelje.)

I kao što je u korist ljudskoga roda da postoji privatno vlasništvo – jer

obično svatko tko za svoju korist radi, radi više negoli bi radio da radi za

drugoga – tako će bolje i savjesnije odgajati djecu roditelji, nego što bi je

odgajali drugi koji prema djeci nisu u onoj vezi u kojoj su oni koji su djecu

rodili. Tako je odgoj u obitelji redovito bolji nego bez obitelji.

Da obitelj zaista uzmogne vršiti ovu veliku odgojnu ulogu, koju joj je

Bog namijenio, moraju bračni drugovi imati i duševna i tjelesna svojstva

za ovu prevažnu zadaću. Moraju imati duševna svojstva, to jest moraju

poznavati svoje dužnosti kao odgojitelja, moraju imati tjelesna svojstva, to

jest moraju biti zdravi i imati dovoljno sredstava da buduće dijete ne bude

izloženo gladi, bolesti, oskudici.

Brak ima dvostruki glavni cilj: rađanje i odgoj djece. – Jedno ne smije

biti bez drugoga. Djeca se naime mogu rađati i izvan braka. Ali kako će

se odgajati? Dijete, kad se rodilo, ima pravo tražiti da ga roditelji i duševno

i tjelesno odgoje. Roditelji moraju biti svjesni dužnosti da trebaju preuzeti

brigu za odgoj ako hoće da rađaju djecu. Jer tko započne djelo treba da ga

i dovrši. A prirodna je ustanova za odgoj djece baš obitelj i to obitelj gdje

jedan muž ima jednu ženu i gdje će muž i žena živjeti sve do smrti zajedno.

Škola, u kojoj se neprestano mijenjaju učitelji, ne valja. Isto tako nam

sam razum kaže da je rastava braka (kojom bi muž i žena dobivali potpunu

slobodu) proti zdravom razumu jer otac i majka, njih oboje, trebaju odgajati

svoje vlastito dijete.

Imajući sve to pred očima, želimo pokazati kako će kršćanski mladić

doći do braka koji odgovara kršćanskom dostojanstvu sakramenta. Zato ga

valja upozoriti na jednu opasnost: neka se prerano ne zaljubljuje.

Molite svetu krunicu

Sveti Filip Neri kaže:

One tri opomene, koje se čitaju u životopisima sv. otaca, a koje je dao sveti pustinjak trojici mladića, koji su se željeli spasiti usred svijeta, neka budu zasječene i u vašoj pameti:

1.) Izbjegavaj grješnu prigodu!

2.) Izbjegavaj grješnu prigodu! 

3.) Izbjegavaj grješnu prigodu! 

I ne zaboravite, molite svetu KRUNICU, da uspijete sačuvati Božju milost.
Letak kako moliti krunicu možete preuzeti ovdje.

Plodovi novus ordo mise u svijetu...Ne zaostaje ni Hrvatska...Pogledajte kako plešu naši redovnici i redovnice, a što sveci kažu o plesu

Sveti Efrajim nam govori kako je ples uništenje djevojaka, sljepilo mladića, žalost anđela i užitak demona. Dragi Bože, zar itko može imati oči tako zasljepljene do te razine, da će pomisliti kako u takvim djelima zaista nema opasnosti, dok je to kroz svo vrijeme uže kojim Đavao povlači najviše duša u Pakao? …

Sveti Augustin nam govori da se oni koji odlaze na plesove i zabave uistinu odriču Isusa Krista kako bi se prepustili Đavlu. Kako li je strašna ta stvar! Potjerati Isusa Krista, nakon što smo ga primili u svoja srca! “Danas”, govori sveti Efrajim, “oni se sjedinjuju sa Isusom Kristom, a sutra sa Đavlom.”

Poslušajte svetog Augustina i viditi ćete je li ples dobra stvar. On nam govori: “ples je uništenje duša, izvrnuće svih pristojnosti, sramni spektakl, javno priznanje zločina.” Sveti Efrajim ga naziva“uništenjem dobrih morala i njegovanjem prijestupa.” Sveti Ivan Zlatousti: “Škola javnog oskvrnuća nevinosti.” Tertulian: “Hram Venerin, dom besramnosti i utvrda svih korupcija.” “Eno djevojke koja pleše”, govori sveti Ambrozije, “ali ona je kćer preljubnice, jer kršćanska žena bi poučila svoju kćer čednosti, ispravnom osjećaju sramežljivosti, a ne plesu!”

(Izvor)

Sveti Ivan Marija Vianney - Mlaka duša

Smatram da želite znati kakvo je stanje mlake duše. Dakle, evo ga: mlaka duša još nije mrtva u očima Božjim, jer vjera, ufanje i ljubav još nisu posve ugašene. Njihova je vjera bez revnosti, ufanje nije čvrsto, ljubav je bez žara.

Ništa ga se ne dotiče (kršćanina u stanju mlakosti): istina je, on sluša Božju riječ, ali se često dosađuje. Sluša od dosade, radi običaja, kao osoba kojoj je to dosta poznato i koja smatra da dovoljno vrši svoje dužnosti. 

Dosadne su joj duge molitve. Njezina je misao sklona za rad koji je tek svršila, ili onaj što će početi... dok je njezina jadna duša kao u smrtnoj borbi. Od dvadesete godine ova je duša puna dobrih želja, bez da nije nimalo promijenila svoje navike. Ona naliči osobi koja se vozi u svečanoj kočiji, ali se ne dostoji podići nogu da se popne gore. Nije voljna ipak odreći se vječnih dobara radi ovozemaljskih, ali ona ne želi niti otići s ovoga svijeta, ni otići na nebo, i kad bi mogla provesti svoje vrijeme bez križa i bez boli, ne bi pitala otići sa svijeta.

Ako je čujete govoriti da je življenje toliko dugo i jadno, i nevoljno, to je samo onda kada sve ne ide po njezinim željama. Ako dobri Bog, da je na neki način obveže popraviti življenje , odluči poslati križeve i oskudicu, evo je kako se muči, cvili, prepušta se jadikovkama, mrmljanju, i često jednoj vrsti očaja. Izgleda da neće više prepoznati da joj dobri Bog šalje ove kušnje za njezino dobro, da popravi življenje, i da je privuče k sebi. Što je učinila da ih je zaslužila? Misli u sebi, mnogi su veći grješnici od nje, pa ipak ne trpe kao ona. 

SABLAZAN video pape Franje

"Nego vaša riječ neka bude: Da, da - ne, ne. Što je više od toga, od zla je."

"I dođe jedan od sedam anđela što nose sedam čaša i prozbori mi: »Dođi, pokazat ću ti sud nad Bludnicom velikom što sjedi nad vodama velikim, s kojom su bludničili kraljevi zemlje i pozemljari se opiše vinom bluda njezina.« 

I odnese me u duhu u pustinju. Tu vidjeh Ženu koja sjede na skrletnu Zvijer, punu bogohulnih imena, sa sedam glava i deset rogova. Žena bijaše odjevena u grimiz i skrlet, sva u zlatu, dragom kamenju i biserju. U ruci joj zlatna čaša puna gnusobe i nečisti bluda njezina. Na čelo joj napisano ime – tajna: »Babilon veliki, mati bludnicâ i gnusoba zemljinih.« 

I vidjeh: Žena je pijana od krvi svetih i od krvi svjedoka Isusovih. 

Kad je vidjeh, čudom se silnim začudih."

Katolička dogma je jasna: "Izvan Crkve nema spasenja!"

KLANJANJE pred Presvetim - Venite, adoremus

Klanjam Ti se, pod prilikom kruha otajstveno skriveni Bože, i ničice padam pred prijestoljem Tvoga neizmjernoga veličanstva, koje svi anđeli i sveci bez prestanka hvale i slave. Isuse, Bože i Otkupitelju moj! Ah da bih mogao svim narodima na svijetu navijestiti Tvoje slavno ime, obratiti na pravu vjeru sve krivovjerce koji Te u ovom svetom Otajstvu pogrđuju, i zapriječiti svaku uvredu i svetogrđe, koje Ti se čini! Ali samo malo Te mogu častiti i slaviti, jer sam slabašan, umrli stvor i nevoljan grešnik,. Skrušenim srcem ispovijedam Ti sve svoje krivnje, preponizno Ti se moleći, da mi milostivo oprostiš. Ne daj da ubuduće uvrijedim Tebe, o Bože ljubavi, Oče milosrđa, koji si mi nebrojene milosti podijelio!

Promisli, ljubiš li i poštuješ li Gospodina Isusa u posvećenoj hostiji? Sudjeluješ li u obredima gdje se ne poštuje i gdje se ne odaje čast i dostojanstvo kako i pripada Kralju nad kraljevima i Gospodaru svemira?

Odluka.

Tradicionalna latinska misa u Zagrebu na blagdan Bogojavljenja

O Bogojavljenju

■ 20. P. Kakva je svetkovina Bogojavljenje Gospodinovo?
O. Bogojavljenje je svetkovina ustanovljena da bi se proslavila uspomena na tri velika otajstva, od kojih je prvo i glavno poklonstvo mudraca, drugo je krštenje Isusa Krista, a treće je njegovo prvo čudo na piru u Kani Galilejskoj.

■ 21. P. Zašto se svetkovina poklonstva mudraca, krštenje Isusa Krista i njegova čuda naziva Bogojavljenjem ?

O. Svetkovina poklonstva mudraca, krštenja Isusa Krista i njegova prvoga čuda zove se Bogojavljenje zato, što znači ukazanje ili očitovanje, jer je u tim otajstvima ljudima jasno očitovana slava Isusa Krista.

■ 22. P. Tko su bili mudraci?

O. Mudraci su bili ugledne osobe s Istoka, koji su se bavili proučavanjem mudrosti.

■ 23. P. Zašto su se mudraci došli pokloniti Isusu Kristu?

O. Mudraci su se došli pokloniti Isusu Kristu zato što se pojavila nova zvijezda po kojoj su po božanskom nadahnuću, prepoznali da je to znak rođenja židovskog kralja i Spasitelja ljudi.

■ 24. P. Gdje su se mudraci došli pokloniti Isusu Kristu?

O. Mudraci su se došli u Betlehem pokloniti Isusu Kristu.

■ 25. P. Kako su mudraci znali, da je Krist rođen u Betlehemu?

O. Mudraci su otišli u Jeruzalem, glavni grad Judeje, gdje je bio Božji hram i tamo su doznali od svećenika, da se Mesija mora roditi u Betlehemu, prema proročanstvima.

■ 26. P. Tko je mudrace odveo u Betlehem pošto su otišli iz Jeruzalema ?

O. Pošto su mudraci izišli iz Jeruzalema, zvijezda, koju su već bili vidjeli na istoku odvela ih je u Betlehem. Ta zvijezda ih je vodila idući ispred njih i nije se zaustavila, dok nisu došli na mjesto gdje je bilo božansko dijete.

■ 27. P. Što su učinili mudraci, kad su našli Isusa Krista?

O. Našavši Isusa mudraci su mu se poklonili i prikazali mu zlato, tamjan i smirnu. Time su ga priznali pravim Bogom, kraljem i pravim čovjekom.

■ 28. P. Što moramo učiniti da bismo dostojno proslavili svetkovinu Bogojavljenja prema učenju sv. Crkve?

O. Da bismo dostojno proslavili Bogojavljenje prema učenju sv. Crkve, moramo učiniti četiri stvari: 

1. u pozivu mudraca, koji su bili prvi pogani pozvani spoznati Isusa Krista prepoznati, početke našeg poziva na vjeru i zahvaliti Bogu, što nas je učinio kršćanima, 

2. moliti Boga da bi proširio veliki dar vjere na one koji nemaju vjere, 

3. pobuditi u sebi ljubav prema Kristu i odlučiti se spremno slijediti božanska nadahnuća, 

4. prikazati mu po primjeru mudraca, neki prilog naše pobožnosti kao milodar, molitvu ili kršćansko odricanje.

"Kome je mnogo dano, od njega će se mnogo tražiti; kome je mnogo povjereno, od njega će se još više iskati."

Božjom milošću svećenik Bratstva sv. Pija X. će služiti tradicionalnu latinsku misu u 10 sati u Češkom narodnom domu, Šubićeva 20.

Također će biti i blagoslov vode prema tradicionalnom rimskom obredniku (preporučam da pročitate o blagoslovima ovdje i ovdje).

Ne treba napominjati, ali ipak ću napomenuti, da su kardinal Bozanić i biskup Šaško dobrodošli na tradicionalnu misu, tako da se mogu pobliže upoznati sa misom kakvu je služio blaženi Alojzije Stepinac.

Molitve za našeg papu i nadbiskupa možete naći na naslovnici stranice tradicionalnamisa.com.

"Samo Bog je velik i njegova Crkva!... Što duže živim, to te više ljubim, Crkvo sveta Božja... Bijedni ovaj život rado dajem, kad bih mogao, dao bih i sto života, samo da živi Crkva Božja." 

(blaženi kardinal Stepinac)

Ad maiorem Dei gloriam!

BLAŽENI IVAN MERZ Crkveni koncert

CRKVENI KONCERT

NARODNA POLITIKA, Zagreb, 24. III. 1923., br. 69., str. 2–3

U posljednje vrijeme u nas su učestali crkveni koncerti. Zagrebačka publika posvećuje im vrlo velik interes. Osim toga, mnoge su naše revije posvetile pažnju ovoj grani crkvene umjetnosti i velik dio njihovih članaka bavi se problemima koji se mogu svesti na pitanja: Dopušta li Crkva ovakve izvedbe i koji su uvjeti da bi takav koncert bio u njezinu duhu?

Narodna politika već se jednom osvrnula na tu temu (9. 1. 1923.) te je izrazila mišljenje da takvi koncerti mogu biti u crkvenome duhu, ako se ispune stanoviti uvjeti. U ovome članku osvrnut ćemo se upravo na pretpostavke koje moraju ispuniti priređivači ovakvih koncerata, ako ne žele odbiti od sebe katoličke vjernike.

Hram je po nazoru Crkve »stan Božji« (II. Paral. 7,16.) koji mora biti »svet« (Ps. 92, 5.) i služiti molitvi. Naš je Spasitelj izričito rekao: »Kuća moja zvat će se domom molitve« (Mt 21,13). Tko se ogriješi o ovaj »dvor Božji«, o ova »vrata nebeska«, bit će kažnjen, jer je »strašno ovo mjesto« (Post 28,17.). »Mjesto je ovo od Boga učinjeno, ono je neprocjenjiva svetinja i nepovredivo« (Grad. Dedic.), a duša vjernika »čezne i gine... za hramom Gospodnjim« (Post 28,17.), jer ona nema na ovoj zemlji milijega doma od ovoga. »Ova je kuća besprimjerno vrednija i svetija od vaših (privatnih).« »Jer ovdje, braćo moja, nalazi se naše najdragocjenije blago; ovdje se nalazi predmet svih naših nada. Zar tu ima išta što nije veliko i uzvišeno?« (sv. Ivan Zlatousti; Hom. 32. o sv. Mat.).

U ovu zgradu kršćanin dolazi jer se želi »klanjat u hramu svetomu... i slavit ... ime Gospodnje« (Ps. 137,2). Snađe li ga kakva nevolja on s ostalim bijednicima hrli u nj, jer »svi oni koji se u njemu skupljaju na molitvu, utjecali se oni u Vas u makar kakvoj nevolji, znaju da ćete ih Vi utješiti« (Or. Dedic.) jer je rečeno u knjizi Otkrivenja: »I sam će Bog otrti svaku suzu s očiju njihovih...« (21, 2–5).