Pobožnost prema Mariji je potrebna osobito u posljednjim vremenima

1. Marija i posljednja vremena

49. Po Mariji je počelo spasenje svijeta, po Mariji se ono treba i dovršiti. Marija se skoro nije ni pokazala za prvog dolaska Isusa Krista, da se ljudi, koji su bili još slabo poučeni o osobi njezina Sina, ne bi udaljili od istine zanoseći se Presvetom Djevicom suviše osjetno i suviše neprosvijetljeno. To bi se po svoj prilici bilo dogodilo da je bila poznata, zbog divne miline, kojom je Svevišnji bio uresio i samu njezinu vanjštinu. Da je to istina, uvjerava nas jedan spis Dionizija Areopagite.19 On tu kaže da bi je, kad ju je vidio, sigurno bio uzeo za neko božanstvo, zbog njezine tajanstvene miline i neusporedive ljepote, da ga nije protivnome učila vjera, u kojoj bijaše dobro utvrđen. Ali za drugoga dolaska Isusa Krista, Marija treba biti poznata i otkrivena po Duhu Svetome, da po ojoj privede ljude na spoznanje, ljubav i na službu Isusa Krista. Jer sada više ne postoje razlozi, koji su vodili Duha Svetoga da sakrije svoju Zaručnicu za njezina života i da je samo malo objavi i nakon što je naviješteno Evanđelje.

50. Bog, dakle, hoće objaviti i očitovati Mariju, remek-djelo svojih ruku, u ovim posljednjim vremenima:

a) zato što se je ona na ovome svijetu sakrila i ponizila ispod praha svojom dubokom poniznošću, postigavši od Boga i od njegovih apostola i evanđelista da je ne razglasuju;

b) budući da je ona remek-djelo Božjih ruku, na zemlji po milosti i na nebu po slavi, Bog hoće da ga ljudi na zemlji hvale i slave zbog toga remek-djela;

c) kako je ona zora što prethodi i otkriva nam Sunce pravde, Isusa Krista, to je trebamo bolje upoznati i otkriti da bismo tako upoznali i otkrili Isusa Krista;

d) budući da je ona put kojim je Isus Krist prvi put došao k nama, ona će to biti i kad on dođe drugi put, iako na drukčiji način;

e) budući da je ona sigurno sredstvo i put ravan i bez ljage, kojim stižemo Isusu Kristu i savršeno ga nalazimo, to treba da ga po njoj nađu one svete duše koje imaju sjati u svetosti. Tko nađe Mariju, naći će život (usp. Izr 8, 35), to jest Isusa Krista koji je put, istina i život (Iv 14, 6). Ali Mariju ne može naći tko je ne traži. A ne može je tražiti onaj tko je ne pozna. Jer nitko ne traži i ne želi nepoznat predmet. Treba, dakle, da Marija bude poznatija niegoli ikada, da se tako više pozna i slavi Presveto Trojstvo;

f) Marija treba zasjati u ovim posljednjim vremenima više nego ikada i to svojim milosrđem, svojom moći i svojom milosti. Svojim milosrđem, da natrag dovede i ljubazno primi bijedne grješnike i zalutale, koji će se obratiti i povratiti u katoličku Crkvu. Svojom moći protiv neprijatelja, idolopoklonika, raskolnika, muhamedanaca, Židova i okorjelih bezbožnika, koji će se strahovito buniti, nastojeći svojim obećanjima i prijetnjama zavesti i upropastiti sve one, koji im budu protivni. I napokon, ona treba zasjati svojom milosti, da ohrabri i podupre sve junačke vojnike i vjerne sluge Isusa Krista, koji će se boriti za njegove interese;

g) napokon, Marija treba biti strašna đavlu i njegovim ortacima kao vojska spremna na boj, osobito u ovim posljednjim vremenima. Jer đavao dobro zna da ima malo vremena, mnogo manje nego ikada prije, da upropasti duše pa zato svaki dan podvostručuje svoje napore i svoje navale. On će, zaista, brzo podignuti krvava progonstva i stavljat će strašne zasjede vjernim Marijinim slugama i pravoj njezinoj djeci, koju on teže svladava negoli ostale ljude.

2. Marija i posljednja borba

51. Poglavito na ta posljednja i strašna đavolska progonstva, koja će rasti svakoga dana sve do antikristova kraljevstva, treba primijeniti ono prvo i glasovito proroštvo i prokletstvo što ga je Bog izrekao u raju zemaljskom protiv zmije. Upravo je zgodan čas rastumačiti ga ovdje na slavu Presvete Djevice, na spas njezine djece i đavlu na sramotu: Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: ona će ti glavu satirati, a ti ćeš joj vrebati petu (Post 3, 15).

52. Bog je zametnuo i podigao samo jedno, ali nepomirljivo neprijateljstvo, koje će trajati do konca i bivati sve žešće: neprijateljstvo između Marije, svoje dostojne Majke, i Lucifera; između djece i slugu Presvete Djevice s jedne strane, i sinova i šegrta Luciferovih s druge. Prema tome, najljuća neprijateljica, koju je Bog podigao protiv đavla jest Marija, njegova sveta Majka. Bog joj je, dapače, dao već od raja zemaljskoga, premda je tada bila još samo u Božjoj zamisli, taktu mržnju prema onom prokletom Božjem neprijatelju, toliku vještinu da otkrije zloću one stare zmije i toliku snagu da pobijedi, zgnječi i satre toga ohologa bezbošca da je se on boji više nego svih anđela i ljudi, pače, u nekom smislu, više nego i samoga Boga. To ne znači da sveta srdžba, mržnja i moć Božja protiv sotone nisu neizmjerno veće od srdžbe, mržnje i moći Presvete Djevice, jer su Marijine savršenosti omeđene, ali se Sotona nje više boji iz dva razloga. Prvo, jer je ohol, pa neizmjerno više trpi što ga pobjeđuje i kažnjava mala i ponizna službenica Gospodnja te ga njezina poniznost ponizuje više nego Božja svemoć. Drugo, jer je Bog dao Mariji veliku moć protiv đavola da se – kako su na usta opsjednutih često morali i protiv svoje volje priznati – više boje jednog njezina uzdaha za koju dušu, negoli molitava svih svetih i samo jedne njezine prijetnje protiv njih, negoli svih ostalih muka.

53. Što je Lucifer izgubio ohološću, to je Marija dobila poniznošću. Što je Eva upropastila i izgubila neposluhom, to je Marija spasila posluhom. Eva, slušajući zmiju, upropastila je sa sobom svu svoju djecu i podvrgla ih pod zmijinu vlast, a Marija, pokazavši se savršeno vjerna Bogu, spasila je sa sobom svu svoju Decu i sluge i posvetila ih Božjem Veličanstvu.

54. Bog je zametnuo ne samo jedno neprijateljstvo, nego neprijateljstva i to ne samo između Marije i sotone, već i između potomstva Presvete Djevice i potomstva sotonina. Drugim riječima, Bog je zametnuo neprijateljstva, nesklonosti i tajne mržnje između prave djece i slugu Presvete Djevice s jedne strane, i djece i slugu đavolskih s druge. Djeca Belialova, robovi Sotone, ljubitelji svijeta (jer to je sve isto) uvijek su do sada progonili i progonit će od sada više nego ikada prije one koji pripadaju Presvetoj Djevici, kao što je nekada Kain progonio svoga brata Abela (usp. Post 4, 8) i Ezav svoga brata Jakova, koji su praslika odbačenika i predodređenika. Ali ponizna Marija, uvijek će iznijeti pobjedu nad onom oholicom. I to tako veliku da će joj uspjeti satrti mu glavu, to sjedište njegove oholosti. Ona će uvijek otkrivati njegovu zmijsku zloću, razotkrivati mu paklene spletke, mrsiti mu đavolske osnove i štitit će do konca vijeka svoje vjerne sluge od njegove okrutne šape. No moć Marijina nad svim đavlima, sinut će osobito u posljednjim vremenima kada će Sotona stavljati zasjede njezinoj peti, to jest njezinim poniznim sužnjevima i njezinoj siromašnoj djeci, što će ih ona podignuti da ratuju protiv Sotone. Oni će biti maleni i siromašni u očima svijeta, niski pred svima poput pete. Svatko će ih gaziti i gnječiti kao što se događa peti s obzirom na ostale tjelesne udove. Ali zato će biti bogati Božjim milostima, koje će im Marija dijeliti obilno. Bit će veliki i uzvišeni u svetosti pred Bogom i nadvisit će svaki stvor svojom vatrenom revnošću. Božja će ih pomoć tako jako podupirati da će svojom petom – svojom poniznošću – u jedinstvu s Marijom, satrti glavu đavlu, a Isusu pribaviti slavnu pobjedu.

3. Marija i apostoli posljednjih vremena

55. Da, Bog hoće da njegova sveta Majka bude sada poznatija, ljubljena i čašćena više negoli je ikada bila. A to će se bez sumnje i dogoditi ako predodređenici, po milosti i prosvijetljenju Duha Svetoga, shvate kako treba vršiti unutarnju i savršenu pobožnost, koju ću im kasnije otkriti. Tada će jasno gledati, koliko to dopušta vjera, ovu krasnu Zvijezdu mora te će pod njezinim vodstvom stići u sigurnu luku, uza sve oluje i gusare. Upoznat će veličinu ove Vladarice i potpuno će se posvetiti njezinoj službi kao njezini podložnici i sužnjevi ljubavi. Tada će kušati njezine slasti i njezinu materinsku dobrotu i ljubit će je nježno kao njezina mila djeca. Tada će upoznati njezino milosrđe, kojega je puna, i potrebu njezine pomoći te će joj se utjecati u svim prilikama kao svojoj dragoj odvjetnici i posrednici kod Isusa Krista. Tada će uvidjeti da je ona najsigurnije, najlakše, najkraće i najsavršenije sredstvo da uzmognemo doći k Isusu Kristu, pa će joj se predati dušom i tijelom, bez ograničenja, da na taj način budu i Isusovi.

56. Ali kakvi će biti ovi sluge, robovi i djeca Marijina? Bit će to vatra živa, sluge Gospodnje, koji će sve raspaljivati vatrom božanske ljubavi. Bit će to oštre strijele u ruci jakoga (Ps 127, 4), u snažnoj Marijinoj ruci, kojima će ona strijeljati svoje neprijatelje. To će biti sinovi Levijevi, sasvim očišćeni (usp. Mal 3, 3) u vatri velikih nevolja i sasvim priljubljeni uz Gospodina (usp. 1 Kor 6, 17). Oni će nositi zlato ljubavi u srcu, tamjan molitve u duhu i smirnu mrtvljenja u tijelu te će svuda prosipati miomiris Isusa Krista za siromahe i malene, dok će biti kao smrtni zadah velikašima, bogatašima i svjetskim oholicama.

57. To će biti gromovni oblaci, koji će letjeti zrakom kamo ih pogna svaki i najmanji dah Duha Svetoga. Ni uza što ne će prianjati, niti će se čemu čuditi, niti će i za što mariti, nego će lijevati kišu riječi Božje i vječnoga života. Grmjet će protiv grijeha, obarat će se na svijet, tući će đavla i njegove pomagače te će dvosjeklim mačem riječi Božje, probost na život ili smrt, sve ka kojima ih pošalje Svevišnji.

58. To će biti pravi apostoli posljednjih vremena, kojima će Gospodin dati rječitost i moć činiti čudesa i otimati slavan plijen njegovim neprijateljima. Spavat će bez zlata i srebra i, što je važnije, bez tjeskobne skrbi posred ostalih svećenika, crkvenih ljudi i klerika, intermedios cleros, a ipak će imati posrebrena krila golubice da polete, čistom nakanom slave Božje i spasenja duša, kamo ih zovne Duh Sveti. I zato će u mjestima, gdje budu propovijedali, ostaviti za sobom samo zlato ljubavi, koja je ispunjenje svega zakona.

59. Napokon znademo da će to biti pravi Kristovi učenici, koji će nasljedovati njegovo siromaštvo, poniznost, prezir svijeta i ljubav. Naučavat će uski Božji put u čistoj istini, prema Evanđelju, a ne prema načelima svijeta i pri tom se ne će uznemirivati, niti će gledati ikome u lice, niti će štedjeti, slušati ili se bojati ikojega smrtnika, ma ne znam koliko on bio moćan. U ustima će svojim imati dvosjekli mač riječi Božje. Na svojim će leđima nositi krvavu zastavu Križa, raspelo u desnoj ruci, a krunicu u lijevoj, sveta imena Isusa i Marije u svome srcu, a čednost i umrtvljenost Isusovu u svemu svome vladanju. Eto, takvi će biti oni veliki ljudi, koji će doći, koje će Marija podignuti po naredbi Svevišnjega, da rašire njegovu vlast nad oblašću bezbožnika, idolopoklonika i muhamedanaca. Ali, kad će to biti i kako? Sam Bog to zna! Naše je moliti, uzdisati i u šutnji čekajući čekati (usp. Ps 40, 2).

Sveti Ljudevit Montfortski, "Rasprava o pravoj pobožnosti prema Djevici Mariji"

Ukazanja Gospe od Dobrog Uspjeha i kriza u Katoličkoj crkvi

Pater Adam Purdy iz Bratstva svetog Pija X. održao je konferenciju u Quitu u Ekvadoru 30. siječnja 2018. godine. Detaljno je opisao krizu vjere u Katoličkoj crkvi, kao i krizu u društvenoj i političkoj sferi, uzrokovanu izostankom Kristova kraljevanja i Njegove milosti u našem društvu. 

P. Adam Purdy analizira Drugi vatikanski koncil, svećeničke skandale, kao i nedavni napad na sakrament braka, iz perspektive ukazanja Gospe od Dobrog Uspjeha koja su se dogodila u Quitu između 1594. i 1634. godine.

Za prijevod na hrvatski kliknite ikonicu cc na videu.

Određena moda prepreka je Gospinom trijumfu i miru u svijetu

Je li grijeh nositi kratke hlačice, haljine bez naramenica, kratke suknje, "ženske" hlače, suvremene kupaće kostime, itd.?

Ova pitanja i dalje uznemiruju i takozvane konzervativne katolike gotovo stoljeće nakon pojave trenda razgolićivanja u ženskoj odjeći koncem Prvog svjetskog rata. Pravi tradicionalni katolici, svjesni kreposti kršćanske čednosti i čistoće, odbijaju slijediti masu i prihvatiti hedonističku modu. Oni znaju da Blažena Djevica Marija nikada ne bi prihvatila te poganske stilove koji su toliko u suprotnosti s kršćanskom tradicijom čednosti.

Naša je Blažena Majka unaprijed znala kakva će moralna pustoš uslijediti nakon uvođenja ove grešne mode. Zato je Ona osobno došla u Fatimu 1917. da nas upozori.

Istovremeno je unaprijed dala odgovor na pitanje ”Je li grešno slijediti ovu modu?”

Sedmogodišnjoj je Jacinti Gospa povjerila ovo proročanstvo koje sadrži Njenu teologiju po pitanju suvremene mode:

“Bit će uvedeni određeni modni stilovi koji će jako vrijeđati našeg Gospodina.”

Neka modernistički pseudoteolozi shvate da su u ozbiljnom konfliktu s ovom nebeskom porukom kada opraštaju tolikim katoličkim ženama i djevojkama odijevanje po tim “određenim modnim stilovima”. Oni ne mogu blagosloviti ovu grešnu modu škropeći ju svetom vodom. 

 Presuda naše Gospe je da su ti modni stilovi smrtni grijeh.

Jer, rečeno teološkim rječnikom, "jako vrijeđati našeg Gospodina" predstavlja smrtni (težak) grijeh.

Koliko je naša Blažena Majka žalosna kada toliko mnogo ljudi ignorira Njeno majčinsko upozorenje!

"Ljudi moraju prestati vrijeđati Boga, Koji je već previše vrijeđan", Ona moli.

Umjesto da se obazre na Gospine molbe, “masa” Ju odbija kao uzor čednosti i traži svoje uzore u taboru Njenog neprijatelja, Sotone.

Kako katolici mogu biti tako slijepi?


Oni slijede kao ovce

Koliko je žalostan zasigurno bio i sam Kristov namjesnik, papa Pio XII., kada se žalio na ovu sljepoću u svom govoru 17. srpnja 1954. godine!

Ovo su riječi Svetoga Oca:

Zdravo Marijo – znak razlikovanja duhova

Među divnim stvarima koje je Presveta Djevica objavila blaženom Alanu de la Roche – a mi znamo da je ovaj veliki Marijin pobožnik pod zakletvom potvrdio primljene objave – tri su najvažnije: 

prva, da su nemar, mlakost i odbojnost prema anđeoskom pozdravu, koji je obnovio svijet vjerojatni i skori znak vječne osude; druga, da osobe pobožne tom istom božanskom pozdravu imaju veliki predznak predodređenja; treća, da oni koji su primili od Boga milost da ljube Presvetu Djevicu i da joj s ljubavlju služe, u tome trebaju biti krajnje brižni i nastaviti je ljubiti i služiti joj, sve dok ih Njezin Sin po Njoj ne učini građanima Neba, u stupnju slave koja će biti srazmjerna njihovim zaslugama.

Krivovjernici i svi đavolski sinovi koji imaju očigledne znakove odbačenja preziru Zdravomariju. Doduše, još nauče Oče naš, ali ne i Zdravo Marijo: radije bi sa sobom nosili zmiju nego li Krunicu ili ružarij. Također i među katolicima, oni koji imaju predznak osude ne mare za Krunicu i ružarij, zapostavljaju molitvu Krunice ili je izmole mlako i u žurbi.

Kada ne bih vjerovao niti jednoj objavi koje je imao blaženi Alan, dosta bi mi bilo moje osobno iskustvo da se uvjerim u ovu zastrašujuću, a ipak utješnu istinu. Ne znam i ne vidim jasno, kako jedna naizgled tako malo vrijedna pobožnost može biti nepogrešiv znak vječnog spasenja, a ne imati je znak odbačenja. Ipak, to je istinito. Vidimo također i kako sljedbenici novih nauka osuđenih u današnje vrijeme od Crkve, da usprkos svojoj velikoj prividnoj pobožnosti, jako zanemaruju Krunicu i nastoje je pod najraznovrsnijim izgovorima izbaciti iz duha i srca osoba koje im se približavaju. Dakako, oni dobro paze da javno ne osude Krunicu, ružarij, škapular, kao što to čine kalvinisti, ali njihov način djelovanja da uspiju u svojoj nakani je toliko više opasan i štetan koliko je podmukao.

Moja Zdravo Marijo, moj Ružarij, moja krunica je moja molitva; to je moje najsigurnije sredstvo kako bih razlučio one koji su vođeni Duhom Božjim od onih koji su u zabludama zloga duha. Ja sam poznavao duše koje izgleda kao da su letjele kao orlovi preko oblaka po njihovoj uzvišenoj kontemplaciji, a bile su nažalost prevarene od đavla. Mogao sam otkriti njihovu zabludu samo pomoću Zdravomarije i Ružarija jer su je oni odbacivali kao onu molitvu koja ne zaslužuje njihovo poštovanje.

Zdravomarija je jedna nebeska i božanska rosa koja, padajući u dušu predodređenika, donosi joj čudesnu plodnost i proizvodi svaku vrstu kreposti. I što više je duša natopljena ovom molitvom, to više postaje prosvijetljena u duhu, rasplamsala u srcu i ojačana protiv svakog svog neprijatelja.

Zdravomarija je jedna usijana i prodorna strelica: ako je jedan propovjednik sjedini s Božjom Riječju koju propovijeda, dobija snagu da probode, potrese i obrati i najtvrđa srca, pa sve i ako nije nadaren velikim prirodnim talentom za propovijedanje. Bila je to otajstvena strijela koju je Presveta Djevica – kako sam već rekao – preporučila sv. Dominiku i blaženom Alanu kao najučinkovitije sredstvo za obraćenje krivovjernika i grešnika. Od tada propovjednici imaju običaj – tvrdi sveti Ante – moliti Zdravomariju prije svojih propovijedi.

Sv. Ljudevit Montfortski,
„Čudesna tajna svete Krunice za obratiti se i spasiti se“

Blagovijest (Navještenje Gospodinovo)

O navještenju Djevice Marije

■ 135. P. Što se slavi na dan Marijina navještenja? 

O. Na blagdan Marijina navještenja slavi se najava anđela Gabrijela Mariji, da je izabrana za majku Sina Božjega.

■ 136. P. Gdje se je nalazila blažena Djevica, kad joj se ukazao anđeo Gabrijel?

O. Prigodom ukazanja anđela Gabrijela Marija se nalazila u galilejskom gradu Nazaretu.

■ 137. P. Na koji je način anđeo Gabrijel pozdravio Mariju kad joj se ukazao?

O. Kad se je anđeo Gabrijel ukazao Djevici Mariji obratio joj se riječima, kojima je i mi pozdravljamo svaki dan: "Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama."

■ 138. P. Kako se je ponašala presveta Djevica kad je čula riječi anđela Gabrijela?

O. Na riječi anđela Gabrijela presveta Djevica se smela, jer je čula da je netko pozdravlja novim i izvrsnim naslovima, za koje je ona sebe držala nedostojnom.

■ 139. P. Koje je kreposti blažena Djevica pokazala prigodom navještenja anđela Gabrijela?

O. Prigodom navještenja anđela Gabrijela blažena Djevica je pokazala osobito: divnu čistoću, duboku poniznost, vjeru i savršenu poslušnost.

■ 140. P. Kako je prigodom navještenja anđela Gabrijela Djevica Marija pokazala svoju veliku ljubav prema čistoći?

O. Prigodom navještenja anđela Gabrijela Djevica je Marija pokazala svoju veliku ljubav prema čistoći nastojanjem da sačuva svoje djevičanstvo, nastojanjem koje je pokazala upravo u času, kad je čula da je određena za dostojanstvo majke Božje.

■ 141. P. Kako je Djevica Marija pokazala svoju duboku poniznost u času navještenja anđela Gabrijela? 

O. U času navještenja anđela Gabrijela Djevica je Marija pokazala svoju duboku poniznost riječima: "Evo službenice Gospodnje", što je izgovorila kad je postala majkom Božjom.

■ 142. P. Kako je Djevica Marija pokazala svoju vjeru i poslušnost prigodom navještenja anđela Gabrijela?

O. Prigodom navještenja anđela Gabrijela Djevica je Marija pokazala svoju vjeru i poslušnost rekavši: "Neka mi bude po riječi tvojoj."

■ 143. P. Što se dogodilo u času, kad je Djevica Marija pristala biti majkom Božjom?

O. U času, kad je Marija pristala da bude majkom Božjom, druga božanska osoba Presvetog Trojstva utjelovila se u njezinoj utrobi uzevši dušu i tijelo, kako imamo i mi, po djelovanju Duha Svetoga.

■ 144. P. Što nas uči presveta Djevica u svom navještenju?

O. U svom navještenju presveta Djevica Marija uči: 1. djevice visoko cijeniti blago svoga djevičanstva, 2. sve nas čisto se i ponizno pripraviti za primanje Isusa Krista u svetoj pričesti i spremno se pokoravati volji Božjoj.

■ 145. P. Što moramo učiniti na blagdan Navještenja Marijina?

Na blagdan Navještenja Djevice Marije moramo učiniti tri stvari: 1. duboko se klanjati Riječi utjelovljenoj radi našeg spasenja i zahvaliti joj na tom velikom dobru, 2. čestitati blaženoj Djevici na dostojanstvu Majke Božje, koje je zadobila, i častiti je kao našu gospodaricu i odvjetnicu, 3. odlučiti da uvijek s velikim štovanjem i pobožnošću molimo anđeoski pozdrav, koji se obično naziva Zdravomarijom.

Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se!
Slatko Srce Marijino, budi naše spasenje!

Štovanje Blažene Djevice Marije pomaže u očuvanju čistoće srca

"U Orlovstvu se osobito pazi na dobar primjer, a poglavito se štuje presveta Bogorodica. Svaki je orao vitez Marijin. Pred njegovom dušom uvijek lebdi dražesna slika Majke Božje ovjenčana čarom beskrajne ljepote i milinom najčišćega djevičanstva. Orao u svakoj djevojci vidi sestru Gospinu. A smije li orao o sestri Bezgrešne pomisliti i na najmanje zlo? 

Da, orao je apostol kršćanskog viteštva, apostol svete čistoće, on se bori da hrvatski narod opet poštiva žene i majke kako ga to uči Katolička Crkva. On hoće da među nama opet zablista, kao negda, svetost kršćanskog braka, koji Bog blagoslivlje mnoštvom djece - budućih blaženika koji će na vijeke gledati i veličati Trojedinoga Boga."

Bl. Ivan Merz

Ave plena gratiae, Mater misericordiae, sancta Maria

Da bi pronašli milost treba pronaći Mariju

Kako pronaći lako sredstvo da od Boga postignemo potrebnu milost da postanemo sveti? 

Da pronađemo milost Božju, treba pronaći Mariju.

Zašto nam je Marija potrebna

Jedina je Marija našla milost kod Boga, i to za sebe i za svakog čovjeka napose. Patrijarsi i proroci, svi sveci Staroga Zavjeta nisu mogli naći tu milost.

Ona je Majka milosti

Marija je dala život Tvorcu svih milosti i zbog toga je nazvana je Majkom milosti - Mater gratiae.

Ona je puna milosti

Bog Otac, od kojega dolazi svaki savršeni dar i svaka milost kao iz svoga bivstvenog izvora, dajući joj svoga Sina, dao joj je sve svoje milosti; tako da joj je, kako kaže sv.Bernard, u Njemu i s Njim dao volju Božju.

Marija blagajnica svih Isusovih milosti

Bog ju je odabrao za blagajnicu, upraviteljicu i djeliteljicu svih milosti; tako da sve Njegove milosti i svi Njegovi darovi prolaze kroz Njezine ruke. I po toj primljenoj povlastici, kako kaže sv.Bernardin, Ona dijeli milosti Vječnoga Oca, kreposti Isusa Krista i darove Duha Svetoga kome hoće, kako hoće, kada hoće i koliko hoće.

Marija je Majka djece Božje

Kao što je u naravnom redu potrebno da svako dijete ima oca i majku, tako je i u redu milosti. Svako pravo dijete svete Crkve treba da ima Boga za Oca, a Mariju za Majku. Ako se tko hvali da ima Boga za Oca, a prema Mariji ne osjeća ni malo nježnosti pravoga djeteta, lažac je i ima đavla za oca.

Marija daje milost da možemo strpljivo i veselo nositi križeve

Ne stoji, dakako, da je onaj tko je po pravoj pobožnosti našao Mariju izuzet od križeva i trpljenja; on je njima upravo obasut, jer Marija, budući da je Majka živih, daje svojoj djeci komade Drveta života, što je Isusov križ.

Ali dijeleći im teške križeve, daje im i milost da ih nose strpljivo pa čak i radosno; tako da su križevi koje daje onima koji njoj pripadaju više poslastice. 

Kršćani moraju imati jedan osobni odnos s Marijom

Dakle, poteškoća je znati uistinu naći božansku Mariju, da tako nađemo svaku milost u izobilju. Bog, budući da je apsolutni gospodar, može dati sam što redovno daje samo preko Marije. Ne možemo nijekati, a da ne upadnemo u nepromišljenost, da On to koji puta i čini; međutim, prema redu koji je utvrdila Vječna Mudrost, On se daje ljudima u redu milosti samo po Mariji, kako kaže sv. Toma. 

Da se uzdignemo do Njega i s Njime sjedinimo, treba se služiti istim sredstvom kojim se On poslužio da siđe k nama, da postane čovjekom i da nam dade svoje milosti, a to sredstvo jest prava pobožnost prema Svetoj Djevici.

Iz knjige sv. Ljudevita Montfortskog “Marijina tajna ili Sveto ropstvo ljubavi”

Kraljice bez grijeha istočnoga začeta, moli za nas!

Iz 61, 10, Ps 29, 2

(Iz 61, 10) Kličem od radosti u Gospodinu i duša se moja veseli u Bogu mojemu, jer me je odjenuo u haljine spasenja i ogrnuo me plaštem svetosti, kao zaručnicu urešenu biserima. 

(Ps 29, 2) Veličat ću te, Gospodine, jer si me odabrao. Nisi dao da se moji neprijatelji raduju nada mnom. 

Slava Ocu, i Sinu, i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

(Iz 61, 10) Kličem od radosti u Gospodinu i duša se moja veseli u Bogu mojemu, jer me je odjenuo u haljine spasenja i ogrnuo me plaštem svetosti, kao zaručnicu urešenu biserima.

Regina Angelorum, ora pro nobis! (Kraljice anđela, moli za nas!)

Marija je “Regina Angelorum“, Kraljica anđela.

Ovaj naziv se može u potpunosti povezati s majčinstvom Blažene Djevice Marije, odnosno sa silaskom Duha Svetoga nad njom u Nazaretu nakon Navještenja anđela Gabrijela kao i s rođenjem Gospodina našega u Betlehemu. Ona, kao Majka Gospodina našega, mu je bliža nego bilo koji anđeo, bliža i od Serafina koji ga okružuju i jednoglasno mu pjevaju: “Svet, svet, svet”.

Dva Arkanđela koja imaju posebno mjesto u Evanđelju su sv. Mihael i sv. Gabrijel – a u povijesti Utjelovljenja se obojica dovode u vezu s Marijom: sv. Gabrijel kada je Duh Sveti sišao nad nju i sv. Mihael kada je Božansko Dijete rođeno.

Sv. Gabrijel ju, u trenutku navještenja, pozdravlja riječima “Zdravo Marijo,milosti puna” i “Zdravo Marijo, blažena ti među ženama”, i navješćuje joj da će Duh Sveti sići nad nju, i da će roditi sina koji će biti Sin Svevišnjega.

O službi sv. Mihaela Blaženoj Djevici Mariji na dan rođenja Božanskog djeteta saznajemo iz Knjige Otkrivenja koju je napisao sv. Ivan apostol. Mi znamo da je naš Gospodin došao uspostaviti Kraljevstvo Božje među ljudima, i dočim je rođen, bio je napadnut od sila svijeta koje su ga željele uništi. Herod je tražio način da mu se oduzme život, ali sv. Josip ga je porazio vodeći Gospodina našega Isusa Krista i Majku njegovu u Egipat. No, sv. Ivan nam u Otkrivenju govori da su Mihael i njegovi anđeli bili stvarni čuvari Majke i Djeteta, kako tada tako i u drugim prilikama.

Sv. Ivan je imao viziju “veličanstvenog znaka na nebu” (pod “nebo” se misli Crkva ili Kraljevstvo Božje), “žena obučena u sunce, mjesec pod njezinim nogama, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda”. U trenutku kada je Božansko Dijete trebalo biti rođeno pojavio se “veliki crveni zmaj”, odnosno zao duh, spreman da “proždre njenog sina” u trenutku rođenja. Njegova božanska snaga ga je sačuvala, ali zao duh se okomio na ženu. Međutim, sv. Mihael i njegovi anđeli su došli u pomoć i nadvladali ga.

“I nasta rat na nebu”, kaže sveti pisac. “Mihael i njegovi anđeli zarate se sa zmajem, Zmaj uđe u rat i anđeli njegovi; zbačen je Zmaj Veliki, Stara zmija – imenom đavao.” Sada, kao i tada, Blažena Majka Božja ima vojsku anđela koji joj služe i ona je njihova kraljica.

bl. John Henry Newman

Izvor

Velika i povijesna pobjeda moćnim zagovorom i molitvama Blažene Djevice Marije

U 16. stoljeću Europa se našla pred velikom opasnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i prijetila cijeloj Europi. U nizu različitih poticaja na otpor papa Pio V. pozvao je godine 1569. kršćanski svijet i na molitvu svete krunice. Dana 7. listopada 1571. došlo je do odlučne pomorske bitke kod Lepanta (u Korintskom zaljevu, u Grčkoj) u kojoj je ujedinjena španjolska, venecijska i papinska flota, pobijedila tursku silu. Na uspomenu velike pobjede papa dan 7. listopada proglašava blagdanom "Gospe od Pobjede". Godine 1573. mijenja se ime u blagdan svete Krunice (Ružarija), odnosno blagdan Kraljice od Krunice.

Blažena Djevice Marijo od Krunice, molimo Te, moli za nas!

Zahvaljujemo Ti na svemu što si učinila za nas!

Zdravo, sveta Majko, koja si nam porodila Kralja koji vlada nebom i zemljom u vjekovječne vjekove!

Blažena si, Djevice Marijo, koja si nosila Stvoritelja svega; porodila si onoga koji te je stvorio i dovijeka ostaješ Djevica. Aleluja.

Sveta Ana i Blažena Djevica Marija

Čitanje Knjige Mudrosti: Gospodin me je imao u početku svojih putova, prije nego je išta učinio. Bila sam oduvijek određena, prije postanka zemlje. Još nije bilo bezdana, a ja sam već bila začeta. Izvori voda još nisu bili provreli, planine nisu postojale, rodila sam se prije bregova. Još nije bio stvorio ni Zemlju, ni rijeke, niti postavio zemaljske stožere, a ja sam postojala. Kad je pripremao svod, kad je stalnim zakonom postavljao međaše bezdanima, kad je gore učvršćivao zrak i dolje pokretao izvore voda, kad je unaokolo udarao granice moru i postavljao zakone vodama da se ne prelijevaju izvan svojih korita, kad je stavljao osnove zemlji, bila sam s njime i svime upravljala. Radovala sam se svakog dana, igrala sam pred njim čitavo vrijeme, igrala sam po zemaljskom krugu i užitak mi je biti s ljudima. Zato me, djeco, čujte! Blago onima koji idu mojim putovima. Slušajte nauku, budite mudri, nemojte je odbaciti. Blago čovjeku koji mene sluša i koji svaki dan bdije uz moja vrata i čuva ulaze u moj dom. Tko mene nađe naći će život i primit će spasenje od Gospodina.

Molitve i čitanja sa današnje svete Mise

ZADIVLJUJUĆI VIDEO - Svećeničko bratstvo svetog Pija X. (FSSPX) organiziralo veliku procesiju za sinodu

To se zove živjeti katoličku vjeru.

Bratstvo svetog Pija X. (FSSPX) organiziralo je prelijepu procesiju krunica sa svijećama u čast Blaženoj Djevici Mariji, da se čuje njihov poziv za molitve i žrtve tijekom Sinode o obitelji.

Za više informacija pogledajte OVDJE.

Marijo, Majko od milosti, Majko od milosrđa, molimo te, moli se za nas!

Iz tradicionalne Liturgije:

Benedícta et venerábilis es, Virgo María: quae sine tactu pudóris invénta es mater Salvatóris. Virgo Dei Génetrix, quem totus non capit orbis, in tua se clausit víscera factus homo.

(Blagoslovljena si i časna, Djevo Marijo, koja si bez povrede djevičanstva bila majka Spasiteljeva. Bogorodice Djevo, u tvojem se zatvori krilu postavši čovjek, onaj koga sav svijet ne može obuhvatiti.)

Felix es, sacra Virgo María, et omni laude digníssima: quia ex te ortus est sol iustítiae, Christus Deus noster.
(Sretna si, sveta Djevo Marijo, i svake si hvale predostojna, jer je iz tebe isteklo Sunce pravde, Krist Bog naš.)

_______
Marijo, Majko od milosti, Majko od milosrđa, molimo te, moli se za nas!

Moć, snaga i utjecaj MOLITVE

Dok je Rikard živio u Brusselu, 1604. znao je dvojicu studenata koji su, umjesto da uče, samo gledali kako da uživaju u raznim grješnim prigodama. Jedne su noći obojica otišli u javnu kuću da udovolje svojim grješnim požudama, a jedan je od njih ipak napustio to mjesto ostavljajući svog prijatelja ondje. Kad je došao kući, legao je u krevet i krenuo spavati, ali tada se sjetio da nije izmolio tri Zdravomarije, kako je inače imao naviku još od djetinjstva. Iako je bio jako pospan, izmolio je pobožno Zdravomarije i tek tada zaspao. Kratko nakon toga, začuo je snažno lupanje na vratima i odmah nakon toga je ispred sebe ugledao svog prijatelja, cijelog izobličenog i nakaradnog.

„Tko si ti?“ – pitao je prikazu.

Nesretni je mladić rekao: „Što? Zar me ne prepoznaješ?“

Odgovorio je: „Ali kako si drugačiji! Izgledaš kao đavao?!“

„Oh, smiluj mi se, jer sam proklet!“

„Kako to misliš?“

„Pa, znaj da je po tvom odlasku iz one proklete kuće zla osoba skočila na mene i udavila me. Moje je tijelo ostalo na sred ulice, a moja je duša sada u Paklu. Znaj, da je ista kazna čekala i na tebe, ali te Djevica Marija sačuvala od nje, zahvaljujući tvojoj navici da svaki dan njoj u čast izmoliš tri Zdravomarije. I blažen li si ako znaš kako ćeš se koristiti ovom viješću koju ti Majka Božja daje kroz mene.“

Kada je završio s tim riječima, prokleta je duša rastvorila svoj ogrtač dopuštajući da prijatelj vidi plamenove vatre i zle duhove koji ga muče, i potom nestade. Mladić se, vidjevši ovo, bacio na pod plačući i dugo je molio i zahvaljivao Mariji. Sada je razmišljao o svome proteklom životu i mislio što bi sada trebao učiniti da promijeni svoj život, kada je začuo zvona franjevačkog samostana.

U tom je trenutku rekao: „Znači tamo me Bog zove da ispaštam za grijehe.“

Sljedeće jutro, pošao je u samostan i preklinjao gvardijana da ga primi. Gvardijan je znao za razuzdani život mladića te ga odbio. No, mladić je kroz suze i jecaje ispričao događaj od prethodne noći. Gvardijan je poslao odmah dvoje ljudi iz samostana da provjere njegove riječi, i uistinu su našli tijelo zadavljenog mladića. Uskoro su ga primili među Braću, a on se potpuno posvetio pobožnom životu, pokori i popravku.

Ovaj je strašni događaj rodio u samom bl. Rikardu dvije stvari – strah od pakla, i odanost Blaženoj Djevici Mariji, kako je i on uskoro ušao u isti samostan kao i mladić iz priče. 

Izvor

SLUŽBENO Prvi hrvatski svećenik primljen u Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (FSSPX)

Na blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, 8.12.2014. god., kod pontifikalne Mise koju je služio generalni superior Bratstva, mons. Bernard Fellay, u njemačkom Zaitzkofenu, primljen je u Bratstvo i svoja prva obećanja položio hrvatski svećenik, p. Marko Tilošanec.

Bogu hvala.
Za više informacija i slika pogledajte na blogu Christus Rex.

Blagoslov čudotvorne medaljice (tradicionalni)

Tekst blagoslova:

BLAGOSLOV I POSTAVLJANJE SVETE MEDALJICE B. DJEVICE MARIJE NEOKALJANE pučki „Čudotvorne medaljice". 

Pripada kongregaciji Misija. (Odobrio S. Z. O. 19. travnja 1895.) 

Svećenik, koji kani blagosloviti svetu medaljicu bezgrješnoga Začeća Djevice Marije, obučen u kotu i bijelu štolu reče:

R. Pomoć je naša u imenu Gospodina. 

O. Koji stvori nebo i zemlju. 

R. Gospodin s vama. 

O. I s duhom tvojim.

Pomolimo se. 

Svemogući i milosrdni Bože, koji si se po mnogim prikazanjima neokaljane Djevice Marije na zemlji dostojao neprestano tvoriti čudesa za spasenje duša, izlij dobrostivo svoj blago+slov na ovaj znak medaljice, da svi pobožno ga poštujući i odano noseći i osjete njezinu zaštitu i postignu tvoje milosrđe. Po Kristu Gospodinu našem. 

O. Amen. 

Onda poškropi medaljicu blagoslovljenom vodom i zatim postavljajući je reče, ako se postavlja samo na jednoga:

Primi svetu medaljicu, vjerno je nosi i iskazuj joj dostojno poštovanje, da te blaga i neokaljana nebeska Gospođa štiti i brani i obnavljajući čudesa svoje dobrostivosti milosrdno ti isprosi, što ponizno zaišteš od Boga, da živeći i umirući sretno počivaš u njezinu materinskom zagrljaju. Amen. 

Ako ih je više, na koje se postavlja, reče:

Primite svetu medaljicu, vjerno je nosite i iskazujte joj dostojno poštovanje, da vas blaga i neokaljana nebeska Gospođa štiti i brani i obnavljajući čudesa svoje dobrostivosti, milosrdno vam isprosi, što ponizno zaištete od Boga, da živeći i umirući sretno počivate u njezinu materinskom zagrljaju. Amen. 

Potom nastavi: 

Gospodine, smiluj se. Kriste, smiluj se. Gospodine, smiluj se. 

Oče naš tiho do 

R. I ne uvedi nas u napast. 

O. Nego izbavi nas od zla. 

R. Kraljice bez istočnoga grijeha začeta. 

O. Moli za nas. 

R. Gospodine, usliši molitvu moju. 

O. I vapaj moj k tebi da dođe. 

R. Gospodin s vama. 

O. I s duhom tvojim. 

Pomolimo se. 

Gospodine Isuse Kriste, koji si htio, da se preblažena Djevica Marija majka tvoja, od iskona neokaljana, proslavi bezbrojnim čudesima, daj, da vazda zazivajući njezinu zaštitu, postignemo vječnu radost. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. O. Amen. 

Preuzeto iz Rimskog obrednika iz 1929. godine.

Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se!

PDF KNJIGA Život Blažene Djevice Marije

PRESVETA BOGORODICE, SPASI NAS!

ŽIVOT BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Majke Božje, naše Kraljice

po viđenjima sestre Marije Agredske

Imprimatur 1932./1933. godine

Za preuzimanje knjige u pdf formatu kliknite OVDJE.

16. srpnja - Gospa Karmelska

UTJEČITE SE MAJCI BOŽJOJ !

Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelićanskog reda.

Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija. Tom prigodom dala mu je škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu.

Škapular je dio gornje odjeće što ju nose redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstrati i karmelićani. Simbolički škapular, načinjen od komadića platna, nosi i pobožni puk, kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinoga reda. Najpoznatiji od tih škapulara jest karmelski kojega nose kao zalog zaštite Majke Božje.

"Subotnju povlasticu" potvrdio je papa Ivan XXII. 1322. Gospa je obećala da će nositelje njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze koje proistječu iz prihvaćanja škapulara, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišta.

Na Karmelu su boravili u XII. stoljeću pustinjaci ili eremiti, koji su štovali Gospu. U XIII. stoljeću rastjerali su ih muslimani. Mnogi od njih potražili su utočište u Europi. Papa je odobrio i mušku i žensku granu karmelskoga reda. U XVI. stoljeću reformirani su. Mušku granu obnovio je sv. Ivan od Križa, crkveni naučitelj, kojega su hrvatski karmelićani izabrali za zaštitnika samostana u Somboru, Remetama, Zagrebu. Žensku granu karmelskoga reda obnovila je sveta Terezija Velika, crkvena naučiteljica.

Škapular - marijanski znak

Predstavlja nastojanje da se nasljeduje Isusa Krista poput Marije, savršene učenice Kristove.
Marija nas uči:

- da živimo otvoreni Božjim planovima kako nam se očituje u svakodnevnom životu (usp. Lk 1, 26-38)
- da slušamo i razmatramo Božju riječ kroz molitvu i život (usp. Lk 2,51)
- da budemo blizi i solidarni našim bližnjim u potrebi (usp. Lk 1, 39-45)
- da budemo ustrajni u molitvi i u zajedništvu s braćom i sestrama (usp. Dj 1, 14)

Uvodi u karmelsko zajedništvo, u zajednicu redovnika i redovnica prisutnih u Crkvi više od osam stoljeća i obvezuje živjeti ideal ove obitelji: intimno prijateljstvo s Bogom po molitvi. Upućuje na primjer karmelskih svetaca i svetica s kojima se uspostavlja obiteljski vez braće i sestara.

Škapular
- nije amajlija: predmet čudotvorne zaštite
- nije jamac automatskog spasenja
- nije oslobođenje od zahtjeva kršćanskog življenja

+ je znak našeg nastojanja da nasljedujemo Isusa poput Marije
+ je znak koji nas uvodi u zajedništvo karmelske obitelji
+ je znak Marijine zaštite, koji hrani našu nadu u susret s Gospodinom u životu vječnom.

Praktične odredbe
Škapular se oblači jednom zauvijek, i to u prisutnosti redovnika karmeličanina ili druge ovlaštene osobe.
Škapular se može zamijeniti medaljom, koja s jedne strane prikazuje sliku Srca Isusova, a s druge sliku Gospe Karmelske. Takvu medalju pri zamjeni treba blagosloviti.
Škapular je znak za autentične kršćane koji nastoje živjeti Evanđelje, koji primaju sakramente i na poseban način štuju Presvetu Djevicu (moliti barem 3 Zdravo Marije dnevno).

Blagdan Blažene Djevice Marije od Karmela proglašen je za cijelu Crkvu 1726. godine. 
Karmel je gora uz obalu Sredozemnog mora u Palestini ili Izraelu. To ime u prijevodu znači voćnjak ili plodna vrtna zemlja. Sveti Ilija, prorok propovijedao je i poticao slušatelje na štovanje pravoga Boga na toj gori. Red karmelićana je utemeljio Bertold iz Kalabrije, križar 1155.

NAPOMENA: Tradicionalni blagoslov škapulara možete potražiti u RIMSKOM OBREDNIKU.

Presveta Bogorodice spasi nas

Na dan Blagovijesti čita se ovo evanđelje (na Tradicionalnoj Misi):

Slijedi sveto Evanđelje po Luki (1, 26-38).
U ono vrijeme posla Bog anđela Gabrijela u galilejski grad Nazaret k djevici Mariji, koja je bila zaručena s Davidovim potomkom Josipom. Anđeo uđe k njoj i reče: "Zdravo milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama!" Kad je ona to čula, uplaši se i razmišljala je što taj pozdrav znači. Anđeo joj reče: "Nemoj se bojati, Marijo, jer si našla milost u Boga: Evo, začet ćeš i roditi sina i dat ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Gospodin će mu dati prijestolje njegova oca Davida, i vladat će Jakovljevom kućom dovijeka i njegovu kraljevstvu neće biti svršetka." Marija reče anđelu: "Kako će to biti kad ne poznam muža?" Anđeo joj odgovori: "Duh će Sveti sići na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će se ono Sveto, što ćeš ti roditi, zvati Sin Božji. A evo, i Elizabeta, tvoja rođakinja, i ona je začela sina u svojoj starosti, i njoj koju zovu nerotkinjom ovo je šesti mjesec, jer u Boga nije ništa nemoguće." Marija na to reče: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj."



Anđeo Gospodnji na latinskom (Angelus)

V. Angelus Domini nuntiavit Mariae.
R. Et concepit de Spiritu Sancto.
Ave Maria, gratia plena; Dominus tecum: benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui Iesus. * Sancta Maria, Mater Dei ora pro nobis peccatoribus, nunc et in hora mortis nostrae. Amen.

V. Ecce ancilla Domini,
R. Fiat mihi secundum verbum tuum.
Ave Maria, gratia plena; Dominus tecum: benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui Iesus. * Sancta Maria, Mater Dei ora pro nobis peccatoribus, nunc et in hora mortis nostrae. Amen.

V. Et Verbum caro factum est,
R. Et habitavit in nobis.
Ave Maria, gratia plena; Dominus tecum: benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui Iesus.* Sancta Maria, Mater Dei ora pro nobis peccatoribus, nunc et in hora mortis nostrae. Amen.

V. Ora pro nobis, sancta Dei Genetrix,R. Ut digni efficiamur promissionibus Christi.

V. Oremus. Gratiam tuam, quaesumus, Domine, mentibus nostris infunde; ut qui, Angelo nuntiante, Christi Filii tui incarnationem cognovimus, per passionem eius et crucem ad resurrectionis gloriam perducamur. Per eumdem Christum Dominum nostrum. 
R. Amen.

Dodatak: 25.3.2014. Božanstvena Liturgija ujutro u 10.30 i popodne u 18.00 sati. 
Adresa Ćirilometodska 1.

Ja sam trs, vi loze (Iv 15,5)

Hvaljen Isus i Marija!

Ovaj blog posvećujem Presvetom Trojstvu, blaženoj Djevici Mariji i svetom Josipu.
Svrha pisanja bloga je promicanje Tradicionalne Latinske Mise i katoličkih pobožnosti.

"Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite..."

Slava Tebi Kriste Bože, ufanje naše, Slava Tebi!