Ime svete Agneze nalazi se u Rimskome kanonu (među 7 svetica) i litanijama Svih svetih, a svojim su je djelima poslavili najveći crkveni pisci kao sveti Ambrozije, sveti Jeronim i sveti Augustin. Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu svete Agneze veličanstvenu baziliku.
Stara kršćanska predaja kaže da je sv. Janja bila kći odlične patricijske obitelji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Još kao djevojčica postala je kršćanka. Toliko se oduševila Kristom da se zavjetovala na djevičanstvo.
U vrijeme progona cara Dioklecijana, zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Budući da je odbila prošnju, mladi se prosac uvrijedio i bolje ispitao zašto je Janja tako postupila. Kad je otkrio da je kršćanka, prijavio ju je sudu.
Ni najteže prijetnje nisu mogle mladu djevojku odvojiti od vjere u Krista. Podvrgnuta je groznim poniženjima i mukama. O načinu njezine muke te o čudesima koja su se pritom događala, postoje razne predaje. Iako još djevojčica, do kraja je bila hrabra, tješila sve koji su za njom žalili i bez straha pošla u smrt. Na kraju joj je jedan vojnik mačem odrubio glavu, 21. siječnja oko 304. godine. Zadivljuje što je sve to junački podnijela u svojoj gotovo djetinjoj dobi, od 12-13 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela i time postala uzor mnogima.
Pobožna predaja kaže da se osam dana nakon svoje smrti ukazala svojim roditeljima, držeći janje u rukama. Tješila ih je pokazujući im slavu koju je zadobila svojom mučeničkom smrću.
Zaštitnica je ženske mladeži, djevojaka, zaručnika, vjerenika, tjelesne čistoće, nevinosti, janjadi, usjeva, vrtlara, žrtava silovanja i mnogih naselja, biskupija, župa i crkva diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Medulin, Rakalj kod Marčane, Anžići kod Višnjana).
Sveta Agnezo, moli za nas!