ponedjeljak, 11. travnja 2016.

Posinodska pobudnica Amoris Laetitia: prva promišljanja o katastrofalnom dokumentu pape Franje (ZAKLJUČNI DIO)


Posindoska pobudnica Amoris Laetitia puno je gora od govora kardinala Kaspera na koji su se opravdano okomile mnoge kritike u knjigama, člancima, intervjuima. Kardinal Kasper postavio je neka pitanja; pobudnica Amoris laetitia nudi odgovor: otvara vrata rastavljenima ponovno civilno oženjenima, kanonizira situacijski moral i pokreće parnicu normaliziranja svih oblika suživota more uxorio.

Uzevši u obzir da novi dokument pripada redovitom Učiteljstvu koje nije nezabludivo, možemo se nadati da će biti predmetom produbljene kritičke raščlambe teologa i pastira Crkve, bez zavaravanja da se na nj može primijeniti „hermeneutika kontinuiteta“.

Ako je tekst katastrofalan, još je katastrofalnija činjenica da ga je potpisao Kristov namjesnik. Međutim, tko ljubi Krista i njegovu Crkvu, ovo je dobar razlog da govori, a ne da šuti. Prihvatimo dakle riječi jednog hrabrog biskupa, mons.Atanazija Schneidera: „'Non possumus!'. Ja ne ću prihvatiti nebulozan govor, niti pomoćna vrata spretno prikrivena kako bi se profanirao sakrament Ženidbe i Euharistije. Isto tako ne ću prihvatiti da se netko igra sa Šestom Božjom zapovijedi. Radije ću prihvatiti da me se ismijava i progoni, nego prihvatiti dvoznačne tekstove i neiskrene metode. Više volim kristalni 'lik Krista Istine od lika lisice ukrašene dragim kamenjem' (sv. Irenej), jer 'znam komu sam povjerovao', 'Scio cui credidi' (II Tm 1,12)“ (Rorate Coeli, 2. studenoga 2015).

Roberto de Mattei 

(Zaključni dio članka: „Posinodska pobudnica Amoris Laetitia: prva promišljanja o katastrofalnom dokumentu“)

Cijeli članak možete pročitati na blogu Splendor Domini.

Amoris Laetitia – Svačiji uspjeh ima granice


Papa Franjo i Amoris Laetitia, njegova prva posinodska pobudnica

(Rim) Objavljena je posinodska pobudnica pape Franje Amoris Laetitia. Ovih 190 stranica zaokupljat će Crkvu još godinama. U međuvremenu je počelo ono što se očekivalo. Nastavak onog unutarcrkvenog disonantnog višeglasja koje već desetljećima sprječava da se snažno zaori glas Crkve i da se čuje u svijetu.

Komentar Andreasa Beckera:

Deklarirani revolucionari pokreta Mi smo Crkva (Wir sind Kirche) i potencijalni revolucionari WiKi-light verzije ZdK (Centralnog komiteta njemačkih katolika) kažu da su „razočarani“. Takozvani „konzervativci“ koji su stalno zabrinuti, ali koje se lako da smiriti, opet grčevito pobuđuju utisak zdravoga svijeta jer je najavljena revolucija navodno „izostala“. Da je to papa Franjo uopće i namjeravao, iz njihovih usta zvuči gotovo kao da je riječ o fantazijama lijevih ili desnih crkvenih marginalnih krugova. Tko sam sebe želi zavaravati, teško ga je u tome spriječiti.

Kardinal Christoph Schönborn, Bečki nadbiskup i ambivalentna „vizitka i mamac“ „konzervativnih“, doduše je bitno simpatičniji od svog subrata u Münchenu imena Marx, koji je svjestan svoje moći i kod kojeg se povremeno razbuktaju Lutherove ambicije (Imena zbilja nešto znače). Intervju (Kathpress) i tiskovna konferencija (Vatikan) koju je Schönborn prekjučer dao u Rimu trebali bi i u „konzervativnim“ krugovima dovesti do nužnog otrježnjenja. Nije posrijedi samo čuvanje fasade nego ono što je iza toga: naime, sadržaji.

Tko je kao odgovor na relativizam koji se brzo širi i u velikoj mjeri sve rastače, od Crkve očekivao jasne riječi koje pružaju sigurnu orijentaciju i koji bi možda mogle biti čak i poticaj za obnovu koja bi dovela do čišćenja i pojašnjenja, nije manje razočaran od revolucionara na drugoj strani.

Amoris Laetitia mora se izravno usporediti s Familiaris Consortio. Rezultat koji je nastao nakon dvije i pol godine katkad teških i također i emocionalnih rasprava u usporedbi s Familiaris Consortio više je nego oskudan. Radi toga papa Franjo zacijelo nije pokrenuo cijelu mašineriju. Rezultat je, ako tako gledamo, s priličnom sigurnošću ispao drukčije, nego što je to izvorno nakanjeno. Papa Franjo sada zna da i njegov uspjeh ima granice. Klicanje medija proporcionalno ne odgovara mišljenju u Crkvi.

To vrijedi i za kardinalsku kvadrigu koja je kao Team Bergoglio 2013. godine promicala njegov izbor i vjerojatno i ranije već malo pripomogla kod odreknuća pape Benedikta XVI. Crkva nije osušeno birokratsko čudovište kako to protivnici Crkve i progresivni često tvrde koja poluživo i bez emocija stražari da se čuvaju norme. Crkva je živo, iako mistično Kristovo tijelo i ima cijeli niz božanskih obećanja koja se tiču opstanka i pomoći.

Kako god da ih u detaljima primijenimo na konkretnu situaciju: činjenica je da je otpor protiv prodora kasperovaca (nomen ineptum) bio snažniji i odlučniji nego što je to vrhovna crkvena vlast očekivala. A to ne potječe od ne baš zanemarive krive procjene kardinala Kaspera, nego i od pape Franje i to o temeljnim stvarima ekleziološke, doktrinarne, dogmatske, pastoralne i antropološke naravi. Koje će zaključke izvući papa Franjo sa svojom pratnjom koja se s njim manje ili više slaže, pokazat će se. U raspravama prošlih mjeseci uporabljena su i duhovna borbena sredstva čije se djelovanje nipošto ne može podcijeniti. Na ovom mjestu podsjećamo na molitvenu inicijativu kardinala Raymonda Burkea svakog prvog dana u mjesecu. Molitvena inicijativa koja se nastavlja.

Amoris laetitiae opsežan je dokument s mnogim vrijednim i lijepim mjestima, ali i brojnim ambivalentnim, nepreciznim i dvojbenim formulacijama i izjavama, upravo i prije svega ako je se ne čita apstraktno, nego s pogledom na trenutačno stvarno stanje u Crkvi i nastojanja protucrkvenih snaga u društvu. No upravo su ti kontroverzni odlomci, na temelju ishodišne situacije, odlučujući za sveukupnu prosudbu pobudnice.

Pobudnica u mnogim dijelovima djeluje beskrvno i nije kadra baciti onu iskru koja može dovesti do izgaranja za Krista. Razlog tomu povezan je, to je prvi dojam, s izvornim nakanama. Tekst je u sadržaju i formulacijama baš na važnim mjestima odveć upregnut da ne izazove duh vremena ili da kroz stražnja vrata akrobacije riječima ipak nešto upiše u pobudnicu što u prvom planu u njoj ne piše i što uopće u njoj ne bi trebalo pisati.

Neminovna posljedica: svatko može čitati dokument kako mu se prohtije – i to će tako i činiti.

Rezime: katolička obnova drukčije izgleda.

Tekst: Andreas Becker
Izvor: katholisches.info

četvrtak, 7. travnja 2016.

ECCLESIA MILITANS (VOJUJUĆA CRKVA) Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (FSSPX) će po prvi puta službeno i u Riječkoj nadbiskupiji služiti svetu Misnu Žrtvu kakvu je služio blaženi Alojzije Stepinac

Po prvi puta će službeno i javno svećenik Bratstva sv. Pija X. služiti tradicionalnu latinsku misu u Riječkoj nadbiskupiji kojom upravlja nadbiskup Ivan Devčić.
Tradicionalna latinska misa će se služiti u Rijeci u petak 8. travnja u 18 sati u hotelu Bonavia, adresa Dolac 4.


U srcu svakog (tradicionalnog) katolika odanog svetoj Katoličkoj Crkvi je djelovati, uz Božju pomoć, da se protestantizirani novi (moderni) obred, koji je uveden nakon 2. vatikanskog koncila, potpuno ukloni iz katoličkih crkava, te da se živome Bogu prinose neokaljane nekrvne žrtve na našim oltarima koje su ugodne Gospodaru neba i zemlje.

Nadajmo se da će naši biskupi žurno djelovati te poticati svećenike na služenje tradicionalnih latinskih misa po njihovim (nad)biskupijama.

Neka je sve na veću slavu Božju i uzvišenje Svete Crkve.

ponedjeljak, 4. travnja 2016.

Sotona čini sve, samo da se zaboravi Fatima


Međugorje, Kibeho i svi karizmatski vrtlozi, koji su se na čudan način umnožili već nekoliko godina, i to, da budemo točniji, od konca II. vatikanskog sabora, jesu velika ekumenska prijevara, velika navala apostazije koju je nagovijestilo Sveto pismo. Za nas nema nikakve dvojbe. Hipoteza o kolektivnoj halucinaciji ne prolazi jer se u Međugorju kao i u karizmatizmu vide neosporni preternaturalni fenomeni. Valja znati, uistinu, da u svojim djelima tame zloduh obično istodobno igra na više razina: katkad se javlja izravno s lažnim ukazanjima i lažnim čudesima, katkad stvara i podržava prijevare, katkad se služi nemirnim duhovima kojima upravlja na svoj način. 

Ono što je novo već nekoliko godina jest da karizmatizam i njegova „ukazanja“ nove vrste – očito predodređena da se zaboravi Fatima – kako bi Crkvi nametnuo – ako bi to bilo moguće – nova učenja o ekumenizmu i vjerskoj slobodi, pokazuje da se znakovi i navodna čudesa umnažaju. Kako god bilo, ovi nas „znakovi i čudesa“ koje nam „novi učenici“ predstavljaju na neobičan način, ne trebaju čuditi. Otac Tardif, u svojoj autobiografiji „Isus me je učinio svjedokom“, lijepo se u deset navrata hvali „znakovima i čudesima“ (sic) koje je učinio; no nikada nas neće moći uvjeriti da je djelovao u ime Božje. 


Čudesa koja je učinio svećenik koji iskrivljuje Sveto pismo, da ne govorimo o jedinom pravom Krštenju, koji umnaža izjave koje su otvoreno heretične i koji se, osim toga, vidljivo drži novim mesijom; svi ovi znakovi nikada neće moći biti od Boga. Zar nas na to ne upozorava Sveto pismo? Pročitajte ponovno Knjigu Izlaska (Iz 7,11-13): vidjet ćete kako su „egipatski vračari svojim vračanjem“ učinili razna čuda koja su u ime Božje učinili Mojsije i Aaron. Pročitajte ponovno Knjigu Brojeva (Br 13, 1-5) o lažnim prorocima koji čine znakove kako bi vjernike odveli u otpadništvo. Na koncu, imamo svečano upozorenje samog našeg Gospodina: „Ustat će, doista, lažni kristi i lažni proroci i iznijeti znamenja velika i čudesa da, bude li moguće, zavedu i izabrane. Eto, prorekao sam vam.“ (Mt 24,25; Sol 2,9; Otk 13,13).

U iščekivanju da Crkva odluči, da konačno hrabro i jasno osudi sve ove zamke zloga – prije ili kasnije će to morati učiniti s obzirom na Međugorje i karizmatizam, na Kibeho i ostalih dvadesetak ili tridesetak slučajeva navodnih „ukazanja“, katkad klasičnog oblika, ali svejedno malo vjerodostojnih – mi se držimo Fatime. Jer ju je Crkva već prosudila i njezino je božansko podrijetlo bjelodano i neosporno. 

Budući da Fatima dominira cijelim prošlim stoljećem te se i dalje nameće samim crkvenim vlastima, unatoč protivljenjima koja se trajno javljaju kod onih koji zastupaju novu religiju (neomodernizam), koji se protive pod varljivim izlikama poruci koja ih osuđuje. Budući da su Božji planovi neizbježni, trebat će da, prije ili kasnije, Papa konačno posveti Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu, prema točnim Gospinim zahtjevima. Trebat će dakle da on preporuči pobožnost prvih pet subota u mjesecu kao zadovoljštinu, pobožnost s kojom su povezana čudesna obećanja spasenja. Trebat će na koncu da Papa prizna, ne više implicitno, nego svečano, božansku autentičnost velike Tajne, objavljujući njezin treći dio. To proširenje će biti, u to smo sigurni, odlučni čin koji će označiti zoru obnove Crkve. 


I upravo je to čin koji Sotona želi spriječiti, poradi čega s očitim ciljem preziranja Fatime i njezine strašne Tajne on već desetljećima po cijelom svijetu umnaža svoja lažna ukazanja. Što se nas samih tiče, požurujemo čas velikog katoličkog preporoda koji je obećan, ostvarujući u svojem vlastitom životu, bez daljnjeg čekanja, Gospine velike zahtjeve: svaki dan molimo svetu Krunicu. Nosimo sveti škapular Gospe Karmelske kao znak svog posvećenja Bezgrješnom Srcu; primajmo svetu Pričest kao zadovoljštinu na prvih pet subota u mjesecu.; s ljubavlju molimo Anđelove i Gospine malene molitvice, tako lijepe i tako bogate. 

Dopustimo da nas prožmu njihove poruke. Na koncu, prema riječima našega Gospodina sestri Luciji, posvetimo se istinskoj pokori, istinskom mrtvljenju koje se sastoji u točnom vršenju svojih staleških dužnosti. Tako ćemo djelotvornije pridonijeti spasenju svoje duše, svojega bližnjega i obnovi Crkve, s pomoću nježnog i snažnog razmatranja Bezgrješnog Srca Marijina. Čineći tako, ubrzavamo čas Njezine konačne pobjede, potrebni uvod sveopće vladavine Presvetog Srca Isusova.

Autor: Frère Michel de la Sainte Trinité, Ukazanja u Međugorju, Zaključak.

Također preporučujemo pročitati članak "Istinita i lažna ukazanja" na blogu Christus Rex.

Zahvaljujem osobi koja je prevela tekst.

petak, 1. travnja 2016.

BOŽJA PROVIDNOST Javne tradicionalne latinske mise ove nedjelje u Zagrebačkoj i Splitsko-makarskoj nadbiskupiji

"Po ovom će svi znati da ste moji učenici: 
ako budete imali ljubavi jedni za druge."


Božjom milošću, ove nedjelje 
3. travnja (Bijela nedjelja), svećenik Bratstva sv. Pija X. (FSSPX-a) će služiti tradicionalne latinske mise:


- u Zagrebu u 10 sati u Češkom narodnom domu, Šubićeva 20
- te u Splitu u 18 sati u hotelu Dujam, Velebitska 27.


Sveti Pio X. moli za nas!

nedjelja, 27. ožujka 2016.

Scimus Christum surrexísse a mórtuis vere: tu nobis, victor Rex, miserére. Amen, allelúia. (Znamo da si doistine uskrsnuo Božji Sine! Pobjedniče, Kralju divan, budi nama milostivan! Amen, aleluja.)

Sretan vam i blagoslovljen dan Uskrsnuća Gospodinova!



Svetoj Žrtvi uskrsnici dajte slavu krštenici!
Janje ovce oslobodi, Krist nas grešne preporodi.
Sa životom smrt se sasta i čudesna borba nasta:
Vođa živih pade tada i živ živcat opet vlada.
Marijo, o reci što je? Što ti oko vidjelo je?
"Grob ja vidjeh Krista Boga, svijetlu slavu uskrsloga,
Anđele i platno bijelo u kom' bješe sveto tijelo.
Ufanje mi uskrslo je, Krist, moj Gospod i sve moje;
Pred vama će tamo gdje je cvjetna strana Galileje."
Znamo da si doistine uskrsnuo, Božji Sine;
Pobjedniče, Kralju divan, budi nama milostivan!
Amen, aleluja!



KRALJICE NEBA
Moli se od Uskrsa do Duhova umjesto Anđeo Gospodnji

Kraljice neba, raduj se, aleluja.
Jer koga si dostojna bila nositi, aleluja.
Uskrsnu kako je rekao, aleluja.
Moli za nas Boga, aleluja.

Veseli se i raduj, djevice Marijo, aleluja.
Jer uskrsnu Gospodin uistinu, aleluja.

Pomolimo se.
Bože, koji si se dostojao razveseliti svijet uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj, molimo te, da po njegovoj majci djevici Mariji postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našemu. Amen.


Regina caeli, laetare, alleluia.
Quia quem meruisti portare, alleluia.
Resurrexit, sicut dixit, alleluia. 
Ora pro nobis Deum, alleluia.

Gaude et laetare, Virgo Maria, alleluia.
Quia surrexit Dominus vere, alleluia.

Oremus.
Deus, qui per resurrectionem Filii tui, Domini nostri Iesu Christi, mundum laetificare dignatus es: praesta, quaesumus; ut per eius Genetricem Virginem Mariam, perpetuae capiamus gaudia vitae. Per eundem Christum Dominum nostrum. Amen.

utorak, 22. ožujka 2016.

Poslušajte zašto je ansambl Lado neprocjenjivo hrvatsko folklorno bogatstvo


Vokalisti Ansambla LADO na 16. festivalu sv. Marka u istoimenoj crkvi u Zagrebu održali su 7. svibnja 2014.g. sakralni koncert božićnih, marijanskih i korizmenih napjeva južne Hrvatske.
Festival sv. Marka smatra se vrlo značajnim kulturnim događajem na europskoj glazbenoj sceni. Vrhunski domaći i svjetski umjetnici i glazbeni ansambli, sudionici tog festivala, gotovo mjesec dana nastupaju u koncertnim i crkvenim prostorima na raznim lokacijama u Zagrebu. Vokalisti Lada svojim su nastupom potvrdili da pripadaju tom elitnom svjetskom glazbenom društvu.

Video sadrži izvedbu korizmenog dijela koncerta.

Dirigent: dr. sc. Joško Ćaleta

Program:

1. Poslušajte, braćo mila- Gospin plač (Zaton kod Šibenika, obr: J. Ćaleta) 1:00
2. Počinje plač Jeremije proroka/ ''Kalvarija'' (Jelsa, otok Hvar, obr: Lj. Stipišić- Delmata) 3:35
3. O, propeti mučni Isuse- Štrofa (Vrbanj, otok Hvar, obr: J. Ćaleta) 6:11
-Muka gorka Gospodina- Gospin plač (Zagvozd, obr: J. Ćaleta) 7:13
4. Ja se kajem, Bože mili (Slivno Ravno/ dolina Neretve, obr: J. Ćaleta) 8:13
5. Oslobodi me Gospodine od smrti vječne (Imotski, obr: J. Ćaleta) 11:21
6. Prosti moj Bože (HCK; 1934., obr: J. Primorac) 14:31
7. Braćo, brata sprovodimo (Ravni Kotari, obr: J. Ćaleta)
8. Dan večere Gospodina (Tisno, otok Murter, obr: J. Ćaleta) 19:21
9. Smiluj se meni Bože (Vodice, obr: J. Ćaleta) 22:39
10. U Gospodina mučenje- Veliki petak (Tisno, otok Murter, obr: J. Ćaleta) 25:30
11. Puče moj (Brist, Makarska, obr: J. Ćaleta) 27:48
12. Svetoj žrtvi Uskrsnici (Vid/ dolina Neretve, obr: J. Ćaleta) 31:12

bis:
Ispovidajte se Gospodinu jer je dobar (Trogir, obr: J. Ćaleta) 36:07 


_________________________________________


Ansambl LADO na 44. Varaždinskim baroknim večerima 2014. godine izveo je Gospin plač i osvojio nagradu Ivan Lukačić za etnomuzikološki rad i očuvanje hrvatske narodne baštine.
Koncert je održan 29. rujna 2014. u Franjevačkoj crkvi u Varaždinu.

Dirigent: Dražen Kurilovčan

Program koncerta:

1. Gospin plač (Vodice, obr: D. Kurilovčan) 0:57
2. Gospin plač (Rokovci- Andrijaševci, obr: D.Kurilovčan/ K. Šokac) 4:12
3. Gorko plače Majka draga (Velika Kopanica, obr: D. Kurilovčan) 7:14
4. Gorko plače Gospa draga (Slivno Ravno (Vlaka), obr: J. Ćaleta) 9:32
5. Vrime došlo jur budući (Jezera, obr: D. Kurilovčan) 13:07
6. Majka Božja je zaspala (Dekanovec, obr: D. Kurilovčan) 17:03
7. Tužno plače (Gotalovo, obr: D. Kurilovčan/ V. Balog) 18:58
8. Muka gorka Gospodina (Gabela (Hercegovina) i Zagvozd, obr: J. Ćaleta) 21:37
9. Muka gorka Gospodina (Imotski, obr: J. Ćaleta) 24:33
10. O moj mili Jezuš (Draškovec, obr: I. Ivanković) 27:00
11. Poslušajte braćo mila (Zaton kod Šibenika, obr: J. Ćaleta) 29:05
12. Gospin plač (Martinska Ves, obr: D. Kurilovčan) 31:23
13. Gospin plač (Tugare, obr: D. Kurilovčan) 35:02
14. Gospin plač (Bošnjaci i Lipovac (Srem), obr: D. Kurilovčan/ K. Šokac) 40:03
15. Tuge Marijine (Prugovac, obr: I. Ivanković) 43:13
16. Gospin plač- Štrofa (Vrbanj- otok Hvar, obr: J. Ćaleta) 47:06
17. Gospin plač (Kali, obr: D. Kurilovčan) 50:09
18. O žalosna Majko sveta Divice (Baranja, obr: D. Kurilovčan/ K. Šokac) 52:07


ponedjeljak, 21. ožujka 2016.

Raspored ispovijedanja u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj - 2016. godina

"Blago onima koji peru svoje haljine u Krvi Jaganjčevoj: imat će pravo na stablo života i na vrata će smjeti u grad!"

Za veći prikaz kliknite na sliku
Bogu hvala!

utorak, 15. ožujka 2016.

... ili da ih bilo koji crkveni pastir može mijenjati za neke nove, neka bude kažnjen anatemom


Kan. 13. Tko kaže da se mogu prezirati primljeni i prokušani obredi Katoličke crkve, koji su uobičajeni kod svečanog podjeljivanja sakramenta, ili da ih djelitelji mogu bez grijeha po svojoj volji izostavljati, ili da ih bilo koji crkveni pastir može mijenjati za neke nove, neka bude kažnjen anatemom.

Tridentski sabor – Dekret o sakramentima

Pametnom (i poniznom) dosta!

ponedjeljak, 22. veljače 2016.

Pontifikalna tradicionalna latinska misa u Mađarskoj koju će služiti biskup Athanasius Schneider

Biskup Schneider slavi tradicionalnu latinsku misu

Nakon što smo zadnje dvije nedjelje imali tradicionalnu latinsku misu od Svećeničkog bratstva sv. Pija X. (vidi ovdje i ovdje) i nakon što smo se prisjetili da je 5 godina prošlo otkad se u crkvi svetog Martina u Zagrebačkoj nadbiskupiji počela javno služiti tradicionalna latinska misa (vidi ovdje), ovoga puta nam lijepe vijesti stižu iz Mađarske, koju će posjetiti biskup Athanasius Schneider od 4. do 6. ožujka ove godine.

Prije nekoliko mjeseci biskup Schneider je posjetio Sloveniju, gdje smo nas nekoliko iz Hrvatske sudjelovali u ministriranju na pontifikalnoj tradicionalnoj misi (vidi ovdje).

Pontifikalnalna tradicionalna latinska misa u Ljubljani

U nedjelju 6.3. biskup Schneider će služiti pontifikalnu tradicionalnu latinsku misu u 11 sati u franjevačkoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije u mjestu Sümeg, koji je udaljen od Zagreba oko 2 i pol sata (na karti vidi ovdje).

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije gdje će biti služena tradicionalna misa
Za više informacija pogledajte OVDJE.

Bogu hvala.

Non nobis, Domine, non nobis sed nomini tuo da gloriam.
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...