Treća Fatimska tajna nije u cijelosti objavljena

(Rim) Veliki prijatelj pape emeritusa Benedikta XVI., katolički svećenik Ingo Dollinger, potvrdio je poznatoj njemačko-američkoj katolkinji Maike Hickson da 2000. godine Sveta Stolica nije objavila u cijelosti Treću fatimsku tajnu. 

Hicksonova je izvijestila o Dollingerovoj potvrdi na One Peter Five. Njemu je nekadašnji Pročelnik za nauk vjere, kardinal Joseph Ratzinger osobno rekao da je doduše 26. lipnja 2000. po želji Ivana Pavla II. objavljena Treća fatimska tajna, ali da nije objavljena u cijelosti.

Pater Paul Kramer već je 2004. godine govorio o Dollingerovoj izjavi koju je on sada potvrdio i pred Maike Hickson. Dollinger je bio tajnik biskupa Josefa Stimpflea iz Augsburga. Dugi niz godina njegov je ispovjednik bio otac Pio iz Pietrelcine. Kasnije je predavao moralnu teologiju na bogosloviji Regularnih kanonika Svetoga Križa u Brazilu kojima pripada i biskup Atanazije Schneider.

Odmah nakon 2000. godine izricale su s različitih strana sumnje o cjelovitosti objavljene poruke. Usuprot mnogobrojnim prethodnim izjavama i istraživanjima različitih autora, katoličkih svećenika, biskupa i kardinala, ali i sestre Lucije, u tekstu iz 2000. godine nedostaju upute o nedostatku vjere u svijetu, o crkvenoj krizi u samoj Crkvi, o velikom otpadništvu i na koncu o odnosu prema poglavljima 12 i 13 Otkrivenja. Sumnje u cjelovitost izrekao je tada i austrijski biskup Kurt Krenn iz Sankt Pöltena, pozivajući se na kardinala Ratzingera.

Čak je i sam Ivan Pavao II. koji je tijekom svojeg prvog posjeta Njemačkoj bio u studenome 1980. godine u Fuldi, na pitanje vjernika o Trećoj tajni naveo drukčiji sadržaj:

„Zbog teškog sadržaja, kako se komunistička velesila ne bi animirala na neka djela, moji su prethodnici na Petrovoj stolici više voljeli diplomatski pristup. Osim toga, trebalo bi svakom kršćaninu biti dovoljno ako zna sljedeće: Ako stoji napisano da će oceani preplaviti cijele kontinente, da će ljudi u jednom trenutku izginuti, i to milijuni ljudi, onda zbilja ne bismo više trebali čeznuti za objavom ove tajne. Mnogi bi to željeli saznati samo zbog znatiželje i senzacionalizma, ali oni zaboravljaju da znanje ujedno znači i odgovornost. Tako se oni samo trude zadovoljiti svoju znatiželju. To je opasno ako se istodobno ništa ne želi učiniti protiv zla. To je lijek za ovo zlo. Molite, molite i ne pitajte dalje! Sve drugo povjerite Majci Božjoj!“.

Izvor

Molimo se da Sveti Otac konačno objavi u cijelosti Treću Fatimsku tajnu i da u zajedništvu sa svim biskupima svijeta posveti Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu čime će započeti jedan od najdivnijih događaja moderne povijesti: pobjeda Srca Marijina!

Preporučujemo i sljedeće tekstove:

1. Treća fatimska tajna: dokument je „autentičan“, no je li cjelovit?

2. Molimo se da Sveti Otac posveti Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu

3. Kako obilježiti stotu obljetnicu Fatime ako je izostalo posvećenje Rusije i zanemarena pobožnost Bezgrešnom Srcu Marijinu?!

4. Četvrta Fatimska tajna

5. Fatima i muka Crkve

6. Propovijed preuzvišenog nadbiskupa Marcela Lefebvrea 22. kolovoza 1988. u Fatimi

7. Gospa od Dobrog Uspjeha (Quito, Ekvador)

Koncilska crkva i priznanje Svećeničkog bratstva sv. Pija X. iz medijske perspektive

Torpedo protiv mogućnosti da papa Franjo prizna Bratstvo sv. Pija X.

(Rim) Njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je danas veliki članak protiv mogućeg priznanja Svećeničkog bratstva sv.Pija X. koje je utemeljio nadbiskup Marcel Lefebvre.

„Vladara ne treba ljutiti!“ glasi naslov članka Christiana Geyera-Hindemitha. Urednik feljtona tumači priznanje Bratstva sv.Pija X. od Rima kao ugrozu.

„Kakav to 'novi humanizam' treba biti, molim lijepo?“ pita se Geyer samovoljno aludirajući na papin zahvalni govor u prošli petak kada mu je u Rimu dodijeljena nagrada Karla Velikoga.

Članak u FAZ-u ponajprije potvrđuje da bi papa Franjo zbilja uskoro mogao crkveno-pravno priznati Bratstva sv.Pija X., i to uz vrlo povoljne uvjete za Bratstvo sv.Pija X. Bratstvo je utemeljio nadbiskup Lefebvre 1970. godine kao reakciju na Drugi vatikanski sabor i njegove posljedice, sa željom da sačuva cjelovitim katoličko naslijeđe u nauku i stezi.

Protiv takvoga priznanja javlja se otpor i on dolazi uglavnom iz Njemačke. Nakana članka u FAZ-u jest stvaranje pritiska protiv takvog priznanja. Pri tome se u „borbi protiv desnice“ rabe uvježbani mehanizmi i krilatice. 

Stoga se u sljedećim danima vjerojatno može računati s drugim tendencioznim člancima njemačkih „vodećih medija“ koje žele spriječiti crkveno-pravno ujedinjenju između Rima i Bratstva sv. Pija X.

Izvor

NEZAUSTAVLJIV RAST TRADICIONALIZMA U HRVATSKOJ Prepuna crkva sv. Martina na tradicionalnoj latinskoj misi u Zagrebu. Uskoro očekujemo dolazak Svećeničkog bratstva sv. Pija X. (FSSPX-a) u Zagrebačku nadbiskupiju

Slika sa današnje svete Mise

Hvala monsinjore!

Istina se mora naviještati.
Hvala dragome Bogu i Blaženoj Djevici Mariji na današnjemu danu.
Izvještaj sa katoličke mise možete pročitati na blogu Toma blizanac.

Zbog velikog broja ljudi nadajmo se da će Zagrebačka nadbiskupija imati razumijevanja da tradicionalne latinske mise uskoro budu služene u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj.

"Kao suradnici opominjemo vas da ne primite uzalud milosti Božje. 

Jer on veli: U vrijeme milosti usliših te i u dan spasa pomogoh ti. 

Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa."

AMDG!

ZAHVALJUJUĆI NADBISKUPU LEFEBVREU Nakon tradicionalnih latinskih misa Svećeničkog bratstva sv. Pija X. (FSSPX-a) sljedeća tradicionalna misa ove nedjelje u crkvi sv. Martina u Zagrebačkoj nadbiskupiji

Nadbiskup Lefebvre služi tradicionalnu latinsku misu

Božjom milošću, nakon tradicionalnih latinskih misa Svećeničkog bratstva sv. Pija X., sljedeća tradicionalna misa u Zagrebu će biti služena ove nedjelje (na blagdan Duhova) u crkvi sv. Martina u 11.30 sati. 

Misu će služiti svećenik iz reda regularnih kanonika sv. Augustina p. Johannes Kindler.

Tradicionalna misa u crkvi sv. Martina

Nažalost u crkvi sv. Martina se redovito služi protestantizirani obred (novus ordo), ali nadajmo se da će se i to uz Božju pomoć promijeniti, tako da se u našim crkvama Bogu mogu prinositi čiste i neokaljane Žrtve Gospodina Našega Isusa Krista.

Bogu hvala Svećeničko Bratstvo sv. Pija X. (FSSPX) od ovog ljeta počinje redovito (svake nedjelje) služiti tradicionalne latinske mise u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Pozivam čitatelje da jednom Zdravo Marijom zahvale Gospodinu što je preko nadbiskupa Lefebvrea sačuvao katoličku misu.

Gospo Fatimska, moli za nas!

GDJE IMA DIMA IMA I VATRE Što je zajedničko velikoj RUSKOJ vojnoj paradi i UPOZORENJU naše Gospe u Fatimi da se Rusija posveti Njezinu Bezgrješnom Srcu

Velika vojna parada u Moskvi 9.5.2016.

Blagdan Gospe Fatimske 13.5. (ove godine 99-ta godišnjica od ukazanja)

Dana 15. srpnja 1946. godine katolički povjesničar William Thomas Walsh intervjuirao je sestru Luciju u samostanu Sestara svete Doroteje u Vilaru u Portugalu. Objavio je razgovor i u svojoj poznatoj knjizi Gospa Fatimska. Ovaj intervju jasno pokazuje kako će zahtjev da se Rusija posveti biti uistinu izvršen kada papa, skupa sa svim katoličkim biskupima svijeta posveti posebice Rusiju.

Dolazimo na koncu do najvažnije teme Druge tajne iz srpnja čije su mnogobrojne različite i proturječne verzije objavljene. Lucija je jasno rekla da Gospa nije tražila posvetu svijeta Svojemu Bezgrješnom Srcu. Ono što je ona posebice tražila bila je posveta Rusije.

Ona, naravno, nije komentirala činjenicu da je papa Pio XII. posvetio svijet, a ne Rusiju Bezgrješnom Srcu Marijinu 1942. godine. Ali je rekla više nego jednom i to spontano naglasivši: „Ono što Gospa želi jest da papa skupa sa svim biskupima svijeta posvete Rusiju Njezinom Bezgrješnom Srcu na jedan poseban dan. Ako se to učini, Ona će obratiti Rusiju i bit će mir. Ako se to ne učini, zablude Rusije proširit će se u svaku zemlju svijeta.“

'To znači, po Vašemu mišljenju da će bilo koju naciju, bez izuzetka, komunizam osvojiti?'

'Da.'

Profesor Walsh nastavlja:

Bilo je očito da sestra Lucija nije držala da su izvršene Gospine želje. Ljudi trebaju moliti Krunicu, podnositi žrtve, primati Pričest tijekom prvih pet subota, moliti se za svetoga oca.

U intervjuu s profesorom Walshom Lucija je još jedanput ponovila točne pretpostavke kako bi se posvećenje Rusije izvršilo prema Gospinom zahtjevu: papa i svi biskupi svijeta moraju posvetiti Rusiju na javan i svečan način Bezgrješnom Srcu Marijinu. Osim toga, zanimljiva je činjenica da sestra Lucija nije komentirala posvetu svijeta koju je izvršio papa Pio XII. 1942. godine: svojom šutnjom glede toga te ponavljajući još jedanput točne pretpostavke za posvećenje, ona je potvrdila da posveta svijeta ne će biti dostatna da se izvrši Gospin zahtjev.

Izvor

Također preporučujemo pročitati tekstove:

   -  Fatimska proslava u Rimu: Posvete svijeta nije bilo

   -  22. kolovoza - blagdan Bezgrješnog Srca Marijina

JAVNA SABLAZAN Banjalučki biskup Franjo Komarica prisustvovao molitvi s muslimanima u novootvorenoj džamiji u Banja Luci

Otvaranju obnovljene Ferhat-pašine džamije u subotu u Banja Luci, koja je srušena tijekom rata u Bosni i Hercegovini, prisustvovao je i banjalučki biskup Franjo Komarica koji se pridružio u molitvi muslimanskim vjernicima.

Biskup Komarica zahvalio se “dragom Bogu što mu je omogućio da dočeka povijesni dan” i da sa svojim sugrađanima podijeli radost otvorenja džamije.

“Čvrsto vjerujem da nas je sve isti Bog stvorio i da smo dužni činiti jedni drugima dobro, a ne zlo. To je obaveza svakoga, osobito onoga koji vjeruje u Boga. Kao vjernik, molim Boga da svojim blagoslovom prati sve vas vjernike muslimane koji ćete mu se u ovom domu klanjati”, istakao je Komarica, koji je potom prisustvovao klanjanju...

Izvor 

DODATAK (iz katoličkog katekizma):

■ 169. P. Može li se tko spasiti izvan katoličke, apostolske i rimske Crkve?
O. Ne, izvan katoličke, apostolske i rimske Crkve nitko se ne može spasiti, isto kao što se nitko nije mogao spasiti od općeg potopa ako nije bio u Noevoj korablji, koja je bila slika ove Crkve.

§ 6. O onima što se nalaze izvan Crkve
■ 224. P. Tko su oni koji ne pripadaju općinstvu svetih?
O. Općinstvu svetih ne pripadaju u drugom životu oni koji su osuđeni, a u ovom životu oni koji su izvan prave Crkve.

■ 225. P. Tko su oni koji su izvan prave Crkve?
O. Izvan prave Crkve su: nevjernici, Židovi, krivovjernici, odmetnici, raskolnici i izopćenici.

■ 226. P. Tko su nevjernici?
O. Nevjernici su oni koji nisu kršteni i ne vjeruju u Isusa Krista, bilo zato što vjeruju i štuju lažne bogove, kao idolopoklonci ili zato što doduše vjeruju u pravoga Boga, ali ne u Isusa Krista niti da je došao kao osoba, niti da će doći.

Sveti Franjo, moli za nas!

Papa Lav XIII. i Mihovil Arkanđeo – obljetnica 2017.: 100 godina Fatime umjesto 500 godina Luthera

Papa Lav XIII.

(Rim) Bio je to 13. listopada 1884., a točno na isti dan 1917. godine, 33 godine kasnije u Fatimi dogodilo se posljednje ukazanja Majke Božje Marije. Papa Lav XIII. upravo je bio završio svetu Misu. Neočekivano je deset minuta ostao nepomičan u Vatikanskoj kapelici pred Svetohraništem. Nazočni su bili posve iznenađeni i promatrali su kako je Papa posve problijedio u licu.

Najedanput je Papa bez ikakvoga objašnjenja pohitio izravno u svoj ured. Na pisaćem je stolu zapisao jednu molitvu svetom Arkanđelu Mihovilu i izdao je uredbu da se moli na kraju svake svete Mise. Tek je kasnije posvjedočio što je doživio. U blizini Svetohraništa opazio je glasove sotone i Isusa i imao je potresno viđenje pakla. Viđenje u kojemu su zlodusi zagospodarili svijetom i Crkvu Božju doveli u najgore neprilike.

„Vidio sam zemlju, utonulu u tamu i okruženu bezdanom. Vidio sam legije paklenih duhova koji odatle izlaze i koji se raspoređuju po cijeloj zemlji kako bi razorili djela Crkve i kako bi napali samu Crkvu koju vidjeh na izdisaju. Vidjeh svetog Mihovila Arkanđela koji priječe u pomoć, ne u onome trenutku, nego puno kasnije, čim ljudi pojačaju svoje revne molitve Arkanđelu.“

Uredba Lava XIII. da se molitva svetom Mihovilu Arkanđelu moli nakon svake svete Mise

Od 1886. godine po Papinoj odluci molitva je nadodana na kraju svih svetih Misa kao „molitva u posebnim nakanama“ na narodnom jeziku.

Sveti Mihovile Arhanđele,
brani nas u boju;
protiv opakosti i zasjedama đavolskih budi nam zaklon.
Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo:
Ti, vojvodo vojske nebeske,
Sotonu i druge duhove zlobne,
koji svijetom obilaze na propast duša,
Božanskom krepošću i jakošću u pakao strovali. Amen.

Sancte Michael Archangele,
defende nos in proelio;
contra nequitiam et insidias diaboli esto praesidium.
Imperet illi Deus, supplices deprecamur:
tuque, Princeps militiae caelestis,
Satanam aliosque spiritus malignos,
qui ad perditionem animarum pervagantur in mundo,
divina virtute in infernum detrude. Amen.

Pokoncilskoj liturgijskoj reformi iz 1969./70. i ova je molitva zasmetala pa je uklonjena. Grijeh, pakao, đavao i zlodusi te naravno i anđeli kao da su dotrajali i postali suvišni.

(...)

Točno 33 godine nakon viđenja Lava XIII. ukazala se Marija 1917. u Fatimi

32 godine kasnije ukazao se u Fatimi „Anđeo mira“ koji je izvršio pripravu za ukazanja Blažene Djevice Marije sljedeće godine. Nije poznato je li to bio Mihovil Arkanđeo ili neki drugi Anđeo ili Arkanđeo. Tražio je od čovječanstva da prinosi molitve i žrtve kao „čin zadovoljštine za grijehe po kojima se ON [Trojedini Bog] vrijeđa, kao molitva za obraćenje grješnika. Izmolite tako mir za svoju domovinu.“

Centralna poruka koju će ponoviti i Presveta Djevica i Majka Božja Marija tijekom svojih ukazanja 1917. godine, kada je primjerice 13. listopada, na isti dan točno 33 godine nakon viđenja pape Lava XIII. priopćila djeci poruku:

„Neka se više ne vrijeđa Gospodina, našega Boga koji je već toliko izvrijeđan.“

Obljetnica 2017.: 100 godina Fatime umjesto 500 godina Luthera

Godina 2017. bit će velika godina Fatime kada se slavi 100. obljetnica Gospinih ukazanja u Portugalu. Dok reformacija 2017. proslavlja crkveni raskol, katolički svijet podsjeća na Fatimske događaje i tri tajne.

Izvor

Kardinal Kasper: "Teoretski je moguće da žene sudjeluju kod izbora pape"

Kardinal Kasper

(Rim) Kardinal Walter Kasper nastupa dženderistički i zahtijeva sudjelovanje žena na sljedećoj konklavi.

Zahtijeva li njemački kardinal i kardinalice, ne može se jasno iščitati iz njegove izjave. U svakom bi slučaju trebale, ako bi se njega pitalo, na sljedećoj konklavi i žene moći birati papu.

„Teoretski je moguće da žene sudjeluju kod izbora pape. Sastav skupine koja ima zadaću izabrati papu, nije predmet božanskog mandata. Ta se stvar može promijeniti.“

Ove je riječi rekao kardinal u prošli ponedjeljak u Rimu kod predstavljanja novog posebnog izdanja „Marijine kćeri – Crkva i žene“ u mjesečniku Herder Korrespondenz, kako je prenio katholisch.de, obavijesna stranica Njemačke biskupske konferencije.

Izvor

BOŽJA PROVIDNOST Prepuna dvorana na svečanoj tradicionalnoj latinskoj svetoj misi Svećeničkog bratstva svetog Pija X. (FSSPX-a) u Zagrebačkoj nadbiskupiji na blagdan sv. Josipa radnika

Deo gratias.

(Bogu hvala.)

Izvještaje možete pričitati na blogovima Toma blizanac i Christus Rex.

Stoga, Gospodine, mi Tvoji sluge kao i Tvoj sveti puk, spominjući se blažene muke istoga Krista Sina Tvoga, Gospodina našega, te uskrsnuća od mrtvih, kao i slavnoga uzašašća na nebo: prinosimo preslavnome Tvome veličanstvu od Tvojih darova i blagodati, žrtvu + čistu, žrtvu + svetu, žrtvu + neokaljanu, sveti + Kruh života vječnoga i Kalež + vječnoga spasa.

Udostoj se pogledati na njih milostivim i vedrim licem, i primiti ih kao što si se udostojao primiti darove pravednoga sluge svojega Abela, i žrtvu Praoca našega Abrahama, i onu, koju Ti prinese veliki svećenik Tvoj Melkisedek, svetu žrtvu i neokaljani prinos.

Smjerno te molimo, svemogući Bože: zapovijedi da ovo donesu ruke svetoga Anđela Tvojega na Tvoj uzvišeni žrtvenik, pred Tvoje božansko veličanstvo: da se svi koji s ovog oltara primimo presveto Tije + lo i + Krv Tvojega Sina, napunimo svake nebeske + milosti i blagoslova. Po istom Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Molitve iz kanona tradicionalne mise (mise svih vjekova)