nedjelja, 27. travnja 2014.

Plač proroka Jeremije


Počinje plač Jeremije proroka

(Alef)   Kako sjedi osamljen grad pun puka,
           Postade kao udovica Gospodar naroda.

(Bet)    Gorko plače noću i suze teku niz obraze njegove
           Nema tko da ga utješi od svih milih njegovih.

(Gimel) Iseli se Juda od nevolje i ljutoga ropstva
            Prebiva među narodima i ne nalazi mira.

(Dalet)  Putovi Sionski tuguju, jer nema tko da dođe na svečanost
            Sva su vrata njegova razrušena.

(He)     Dušmani postadoše glavari njegovi, neprijatelji se njegovi obogatiše
           Jeruzolime, Jeruzolime obrati se Gospodu Bogu svojemu.


Broj komentara: 7:

  1. Kako ovo shvatiti? Kao nepogrešivo i nezabludivo tumačenje Svetoga Pisma ili pak kao instrumentalizaciju istoga? Molim pojašnjenje ili ozbiljniju egzegezu citiranog teksta. Kako ovo misliti? Doslovno ili u prenesenom značenju? Zar ste iznad riječi Božje, pisane i predane?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ovako ćete najbrže shvatiti:
      Avé María, grátia pléna, Dóminus técum. Benedícta tu in muliéribus, et benedíctus frúctus véntris túi, Iésus.
      Sáncta María, Máter Déi, óra pro nóbis peccatóribus, nunc et in hóra mórtis nóstrae. Ámen.

      Tako svaki dan 53 puta.

      Bez molitve ZABORAVITE teologiju.

      Izbriši
  2. Čini se da je revolucija u punom jeku. Novi bi sveci trebali biti zaštitnici za sinodu koja bi rastavljenima trebala pokazati milosrđe? Jadno je to milosrđe. To je otvoren put u pakao.
    Kao da je nešto strašno na pomolu u Crkvi i svijetu...
    Razlog više da ostanemo vjerni katoličkoj vjeri i Tradiciji i da podržimo Bratstvo sv.Pija X., a da ono nas podrži u čuvanju vjere da se ne utopimo u moru grijeha i obmane.

    Kikii

    OdgovoriIzbriši
  3. Možda bi prikladniji tekst bio: "Na zidine tvoje Jeruzaleme stražare sam postavio ..."

    OdgovoriIzbriši
  4. "Bdijte i budni budite". S obzirom što je sve Francisco do sad činio, i kako ga hvali svijet, mnogim stvarima se ne bi mogli začuditi.

    OdgovoriIzbriši
  5. U vezi prijevoda:

    Zanimljivo, ovaj prijevod početka knjige Tužaljki (Plač proroka Jeremije) koji se koristi na Hvaru najbliži je izvorniku Vulgate. I Šarićev prijevod i Dudin su slobodniji, dok je tradicionalno bila praksa Crkve da se uvijek doslovno prevodi s Vulgate, kako se ne bi izgubilo ili zamaglilo izvorno značenje. Sve do novijeg vremena svaki prijevod Biblije na bilo koji narodni jezik (barem što se tiče latinske crkve) morao je po crkvenom zakonu, po nalogu Tridentskog koncila, biti isključivo s Vulgate.

    Nažalost, danas u našim krajevima nije široko dostupan nijedan prijevod Biblije koji u potpunosti prevodi doslovno s Vulgate. Oni koji razumiju engleski mogu koristiti prijevod Douay-Rheims, koji je jedan od takvih doslovnih prijevoda. Prijevodi Šarića i Dude nisu toliko precizni, tako da se ponekad gubi dragocjena punina značenja - evo u sljedećem komentaru dolje jedan primjer u psalmu 21 (po novom brojanju 22), koji se pjeva u tradicionalnom obredu na Misi na Cvijetnicu, čije je prve riječi Krist izgovorio na križu ("Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio"), ukazujući time na taj Davidov psalam, u kojem je David prorekao točno ono što se upravo tad događalo Gospodinu (npr. "A ja, crv sam, a ne čovjek, ruglo ljudi i naroda prezir. Koji me vide, podruguju se meni, razvlače usne, mašu glavom. U Gospodina on se uzda, neka ga sad izbavi, neka ga spasi, ako mu omilje... Opkolio me čopor pasa, rulje me zločinačke okružile. Probodoše mi ruke i noge, sve kosti svoje prebrojiti mogu, a oni me gledaju i zure u me. Haljine moje dijele među sobom i kocku bacaju za odjeću moju....")

    Nastavak ispod...

    OdgovoriIzbriši
  6. Nastavak:

    Dakle, evo jedan primjer razlike u značenju između originalne Vulgate i doslovnih prijevoda s jedne strane (engleski Douay-Rheims i naš Kašićev), te slobodnih prijevoda Šarića i Dude - posebno pazite podebljane riječi:

    U Vulgati piše:
    Deus, Deus meus, respice in me: quare me dereliquisti?
    longe a salute mea verba delictorum meorum.
    Deus meus, clamabo per diem, et non exaudies ;
    et nocte, et non ad insipientiam mihi.


    Potpuno doslovni prijevod bi bio (neslužbeni):
    "Bože, Bože moj, pogledaj (ili: osvrni se) na me: zašto si me napustio (ili: ostavio)?
    Daleko od spasenja moga riječi prijestupâ (ili: grešaka, grijehâ) mojih.
    Bože moj, vapit ću (ili: vikat ću) danju i nećeš uslišati: i noću, i ne na ludost moju (tj. nećeš mi računati za ludost što ti vapijem cijeli dan i noć)."

    Douay-Rheims doslovno prevodi:
    "O God my God, look upon me: why hast thou forsaken me?
    Far from my salvation are the words of my sins.
    O my God, I shall cry by day, and thou wilt not hear:
    and by night, and it shall not be reputed as folly in me."

    Dakle, značenje je nepromijenjeno - moj vapaj neće mi biti računat kao ludost.

    Kašić također doslovno prevodi u Ilirskoj Bibliji:
    "Bože, Bože moj, obazri se na mene: čemu si ostavio mene? Daleko od spasenja moga riječi od grjehota mojiijeh.
    Bože moj, vikati ću priko dnevi i nećeš uslišati: i obnoć i ne na neumstvo moje."

    Isto tako, značenje ostaje isto - neumstvo je isto što i bezumnost.

    Šarić slobodno prevodi (čak izostavlja dio pri početku):
    "Bože moj, Bože moj! Zašto si me ostavio? Daleko su od spasenja mojega riječi vapaja mojih.
    Bože moj, vapijem danju - a ti ne odgovaraš; i noću, ali se ne pazi na me."

    Tu se vidi manjkavost slobodnih prijevoda - značenje se mijenja. Prvo se izostavlja dio psalma ("pogledaj na me"), zatim se riječ "grijeha" zamijenjuje s riječi "vapaja", mijenjajući značenje, mijenja se vrijeme drugog dijela (futur u prezent), riječi "nećeš uslišati se zamjenjuju s "ne odgovaraš", opet mijenjajući značenje, te naposljetku potpuno se mijenja značenje na kraju, tako da se značenje da mu taj vapaj Bog neće prezreti mijenja u značenje da Bog ne pazi na njega - temeljna promjena.

    Duda isto slobodno prevodi (i isto izostavlja dio "pogledaj na me"):
    "Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? Daleko si od ridanja moga.
    Bože moj, vičem danju, al’ ne odvraćaš; noću vapijem i nema mi počinka."

    Dakle, prvo se kao i kod Šarića izostavlja dio "pogledaj na me", onda se potpuno mijenja značenje sljedeće rečenice, tako da se Davidova izjava da su od njega daleko riječi njegovih grijeha mijenja u to da je Bog taj koji je daleko od njega, što David uopće ne kaže. Zatim se, kao i Šarić, riječ "nećeš uslišati" mijenja s "ne odvraćaš" (u Šarića: "ne odgovaraš"), što nije ista stvar - Bog može uslišati bez odgovaranja. Napokon, u zadnjem dijelu se temeljno mijenja značenje, tako da se značenje da mu taj vapaj Bog neće prezreti mijenja u značenje da David nema odmora - zapravo ponavljanje istog što je već rečeno nekoliko riječi prije.

    Eto, na ovom primjeru veoma važnog psalma se vidi zašto je doslovno prevođenje najbolje i zašto slobodni prijevodi Biblije nisu dobra ideja - jer kad se jednom odluči dati se na kreativnost, dobiju se i potpuno drukčija značenja, te se gubi dragocjena vrijednost, jer je svaka riječ u Svetom Pismu dragocjena.

    P.S. Ako netko zna čiji je taj odlični prijevod koji koriste Hvarski kantaduri, molim da napiše.

    OdgovoriIzbriši

Napomena pri komentiranju:
Objavljujem korisne, pristojne i potpisane komentare.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...