KATOLIČKA DOGMA Izvan Crkve nema spasenja

Iz Velikog katekizma sv. Pija X.:

§ 2. O Crkvi posebno

■ 150. P. Što je Katolička Crkva?
O. Katolička Crkva je društvo ili zbor svih krštenika na zemlji, koji priznavaju istu vjeru i zakon Kristov, primaju iste sakramente i slušaju zakonite pastire, a osobito Rimskog Prvosvećenika.

■ 151. P. Recite pobliže što je potrebno da bi čovjek bio članom sv. Crkve!
O. Da bismo postali članovi sv. Crkve potrebno je biti kršten, vjerovati i javno ispovijedati nauk Isusa Krista, primati iste sakramente i priznavati Papu i ostale zakonite pastire sv. Crkve.

■ 152. P. Tko su zakoniti crkveni pastiri?
O. Zakoniti crkveni pastiri su rimski natpastir, a to znači Papa, koji je opći pastir i biskupi. Osim toga pod vlašću biskupa i Pape sudjeluju u pastirskoj službi i drugi svećenici, a osobito župnici.

■ 153. P. Zašto kažete da je rimski natpastir opći pastir cijele Crkve?
O. Zato što je Isus Krist kazao svetom Petru, prvom papi: “Ti si Petar i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, dat ću ti ključeve kraljevstva nebeskog i sve što svežeš na zemlji bit će svezano i na nebu i sve što odvežeš na zemlji bit će odvezano i na nebu.” I još mu je kazao: “Pasi moje janjce, pasi moje ovce”.

■ 154. P. Pripadaju li Kristovoj Crkvi mnoge zajednice ljudi koji su kršteni, ali ne priznaju Papu za svog poglavara?
O. Ne, oni koji ne priznaju Papu za svog poglavara ne pripadaju Isusovoj Crkvi.

■ 155. P. Kako se može razlikovati Crkva Isusa Krista od mnogih društava i sekti koje su osnovali ljudi i koji se nazivaju kršćanskima?
O. Prava Kristova Crkva lako se može razlikovati od svih tih društava i sekti koje su utemeljili ljudi, a zovu se kršćanskima. Razlikuju se po četiri znaka – Ona je jedna, sveta, katolička i apostolska.

■ 156. P. Zašto se za Crkvu kaže da je jedna?
O. Za pravu Crkvu se kaže da je jedna, jer su njezina djeca svakog vremena i mjesta sjedinjena istom vjerom i istim bogoslužjem, istim zakonom, primanjem istih sakramenata i pod istom vidljivom glavom – rimskim biskupom.

■ 157. P. Zar ne bi moglo biti više crkava?
O. Ne može biti više crkava, jer kao što je Bog jedan i vjera je jedna, i jedno krštenje, tako nije niti može biti nego samo jedna prava Crkva.

■ 158. P. Zar se Crkvama ne zovu vjernici sjedinjeni u jednom narodu i jednoj biskupiji?
O. Crkvama se nazivaju i vjernici sjedinjeni u jedan narod ili biskupiju. Ali oni su ipak uvijek samo dijelovi opće Crkve i s njom tvore jednu jedinu Crkvu.

■ 159. P. Zašto se prava Crkva naziva svetom?
O. Prava se Crkva naziva svetom, jer je sveta njezina nevidljiva glava, a to je Isus Krist. Sveti su mnogi njezini udovi, sveta je njezina vjera, zakon i njezini sakramenti, te izvan nje ne može biti prave svetosti.

■ 160. P. Zašto se Crkva zove katolička?
O. Prava Crkva zove se katolička što znači općenita, jer obuhvaća vjernike svih vremena i mjesta, svake dobi i svakog položaja, i svi su ljudi svijeta pozvani biti njezini članovi.

■ 161. P. Zašto se Crkva zove još i apostolska?
O. Prava Crkva zove se i apostolska jer potječe neprekidno od apostola, jer vjeruje i naučava sve ono što su apostoli vjerovali i naučavali i napokon jer je vode i njome vladaju njihovi zakoniti nasljednici.

■ 162. P. Zašto se prava Crkva zove još i rimska?
O. Prava Crkva zove se još i rimska jer se četiri njezine oznake: jedinstvo, svetost, općenitost i apostolstvo nalaze samo u Crkvi koja priznaje svojim poglavarom rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra.

■ 163. P. Kako je ustrojena Crkva Isusa Krista?
O. Crkva Isusa Krista ustrojena je kao pravo i savršeno društvo, pa u njoj kao u moralnoj osobi možemo razlikovati dušu i tijelo.

■ 164. P. U čemu se sastoji duša Crkve?
O. Duša Crkve sastoji se u onome što tvori njezinu unutrašnju duhovnost, a to je vjera, nada, ljubav, darovi milosti i Duha Svetoga i sva nebeska bogatstva koja potječu od zasluga Isusa Krista našeg otkupitelja i svetaca.

■ 165. P. U čemu se sastoji tijelo Crkve?
O. Tijelo Crkve sastoji se u onome što tvori njezinu vidljivu i vanjsku stranu, i to bilo u združivanju okupljenih ljudi, bilo u bogoslužju i službi naučavanja, ili pak u njezinu vanjskom uređenju i upravi.

■ 166. P. Je li dovoljno biti članom Katoličke Crkve da bi se Čovjek spasio?
O. Ne, nije dovoljno biti samo članom Katoličke Crkve da bi se čovjek spasio, nego treba biti živim članom.

■ 167. P. Koji su živi članovi Crkve?
O. Živi članovi Crkve su svi pravednici, dakle svi oni koji su u milosti Božjoj.

■ 168. P. A koji su njezini mrtvi udovi?
O. Mrtvi udovi Crkve su vjernici koji žive u smrtnom grijehu.

■ 169. P. Može li se tko spasiti izvan katoličke, apostolske i rimske Crkve?
O. Ne, izvan katoličke, apostolske i rimske Crkve nitko se ne može spasiti, isto kao što se nitko nije mogao spasiti od općeg potopa ako nije bio u Noevoj korablji, koja je bila slika ove Crkve.

■ 170. P. Kako su se onda spasili drevni patrijarsi, proroci i drugi pravednici Staroga zavjeta?
O. Pravednike Staroga zavjeta spasila je njihova vjera koju su imali u Kristov dolazak. Po toj vjeri oni su već pripadali toj Crkvi.

■ 171. P. Ako bi se tkogod bez svoje krivnje našao izvan Crkve, da li bi se mogao spasiti?
O. Ako se tkogod bez svoje krivnje nalazi izvan Crkve, a u dobroj je vjeri, pa je primio krštenje, ili je barem tu želju na neki način u sebi imao, ako je iskreno tražio istinu i vršio Božju volju kako je najbolje znao i umio iako je odvojen od tijela Crkve, bio bi sjedinjen s njezinom dušom i prema tome na putu spasenja.

■ 172. P. Ako je tko član Katoličke Crkve, a ipak ne živi po njezinu nauku, može li se spasiti?
O. Ako je tko član Katoličke Crkve, a ne živi po njezinu nauku, on je njezin mrtvi član i prema tome se neće spasiti, jer se za spasenje odrasla čovjeka ne traži samo krštenje i vjera, nego i djela, koja se slažu s vjerom.