Tijekom „Arapskog proljeća“ u Egiptu je bilo uništeno preko četrdeset kršćanskih crkava, a egipatski kopti, najstarija kršćanska zajednica na svijetu, postali su meta zvjerskih progona radikalnih islamista. Uz daljnji „razvoj demokracije“ koptima prijeti potpuno uništenje. Fotograf Degner zabilježio je izgled koptskih crkava nakon napada islamista.
Što sa sobom nosi „demokracija zapadnog tipa“ u arapskim zemljama najbolje se vidi na primjeru egipatskih kršćana. Upravo njih „sloboda“ najviše progoni. Na primjer, u Iraku je do američke invazije 2003. godine živjelo dva milijuna kršćana, a danas ih je ostalo samo 140 tisuća (veći dio pobjegao je u Siriju, Jordan ili Europu, a na desetke tisuća ubile su zvjerske horde).
Danas je „demokratizacija“ stigla do još dvije države arapskog svijeta u kojima se nalazi brojna zajednica kršćana: Sirije i Egipta. U Siriji se Asadov režim još donekle suprotstavlja islamističkim napadima na kršćane, ali u Egiptu je „čišćenje“ kopta u ofenzivi „demokracije“, koju je donijelo „Arapsko proljeće“, još prije nekoliko tjedana išlo punom parom.
Vojska, koja je na vlast u Egiptu došla nakon prevrata, zaustavila je pogrom nad lokalnim kršćanima. Štoviše, donesene su već i prve presude nekolicini vandala i ubojica kopta: 11 članova „Muslimanskog bratstva“ prije nekoliko je dana osuđeno na doživotni zatvor. Ova presuda izazvala je buru nezadovoljstva među islamistima koji su se za nju požurili „osvetiti“ kršćanima: barbari su zapalili najstariju kršćansku crkvu u Egiptu. Vatra je uništila samostan u gradu Dalga, sagrađen prije 1600 godina. Zajedno s crkvom izgorjele su ikone i relikvije koje su bile svete egipatskim koptima. Požar je trajao tri dana. „Samostan je gorio nekoliko puta u tri dana, a pljačka samostana trajala je tjedan dana. Naposljetku, iščupane su bile čak i žice i prekidači“, ispričao je upravitelj samostana, otac Joannis.
Nakon što je vlast u Egiptu preuzela vojska i zaustavila daljnje širenje „demokracije“, postali su vidljivi razmjeri pogroma egipatskih kršćanskih zajednica za te dvije godine dok su na vlasti bili islamisti, koji su „izabrani na općim izborima“ (njihov predvodnik bio je predsjednik Mursi).
Nakon početka „Arapskog proljeća“, prema podacima Saveza koptskih organizacija, zemlju je napustilo preko 140 tisuća kršćana, a skupine radikalnih islamista spalile su preko četrdeset crkava, među njima deset katoličkih, nekoliko luteranskih te trideset pravoslavnih crkava, grčkih i koptskih. Takve podatke donosi radio Vatikan. U obrani kršćanskih crkava islamisti su ubili 14 policajaca i vojnika.
Vatikanske novine L'Osservatore Romano s tim u vezi napominju kako su kopti, egipatski kršćani, predstavnici jedne od najdrevnijih grana u kršćanstvu, koji su u svojoj povijesti i kulturi sačuvali elemente iz duboke prošlosti, iz svijeta faraona i njihovih podanika. Kopti čine 10% stanovništva Egipta i onu su nearapsko autohtono egipatsko stanovništvo, izravni potomci drevnih Egipćana, a ima ih oko osam milijuna. Većina kopta pripada Koptskoj pravoslavnoj crkvi iz reda dohalkidonskih crkava. Dio kopta, njih oko 150 tisuća, pripada Koptskoj katoličkoj crkvi. Kršćansko je učenje našlo mnogo sljedbenika u Egiptu sredinom I. stoljeća. Po vjerovanju kopta, donio ga je njihov prvi patrijarh, apostol Marko, autor jednoga od četiri kanonska evanđelja. Kopti su zapravo najstarija zajednica kršćana na svijetu.
Poslije vojnog udara lider Al-Kaide Ayman Al-Zavahiri podržavao je protukršćanske postupke salafita, tvrdeći da „iza egipatske revolucije 2013. godine stoji urota Sjedinjenih Država, ostvarena uz pomoć egipatske vojske i koptske manjine“.
Patrijarh Koptske crkve, papa Tavardos II., doista je u srpnju 2013. podržao vojsku, koja je svrgnula s vlasti Mohameda Mursija. Tada je govorio: „Uvijek smo bili tolerantno društvo, ali sada nas netko želi podijeliti.“ Za kopte je dolazak vojske na vlast bio jedini spas od potpunog uništenja.
Ministar obrane i vođa vojne hunte Abdel Fatah al-Sisi obećao je kršćanima da će država financirati obnovu svih crkava. Zasad je vojska, kao privremenu mjeru, pokrenula izgradnju obrambenih građevina od islamista. Tako će oko katedrale u Aleksandriji biti izgrađen obrambeni zid u cilju zaštite svetinje i građevina oko crkve od oružanih napada, izvještava Katolik.ru
Jedan dio relativno sekularnih režima u arapskim državama podržao je postupke vojske za zaštitu kršćana. Jordanski princ Ghazi bin Muhammad smatra kako su u zadnje vrijeme arapski kršćani prvi put za stotine godina postali meta napada. Po njegovom mišljenju, arapski su kršćani postali žrtva ne samo slijepog i gluhog huškanja na nerede, nego i pate samo zbog toga što su kršćani. Istaknuo je kako su se kršćani pojavili na Bliskom istoku prije muslimana te da nisu kolonizatori.
Fotograf David Degner proveo je nekoliko dana krajem kolovoza 2013. u regiji Minya i snimio duboke rane koje su zadobile egipatske crkve.
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena pri komentiranju:
Objavljujem korisne, pristojne i potpisane komentare.